Analiza za 2021.

U Hrvatskoj 3800 osoba prerano umrlo zbog zagađenja zraka

U Europi sve veći broj ljudi umire zbog onečišćenja finim česticama

Zagreb

 Dragan Matic/Cropix/Cropix

Unatoč naporima EU da suzbije onečišćenje zraka, zbog toga umire sve veći broj ljudi u Europi. U 2021. godini 253.000 ljudi prerano je preminulo zbog onečišćenja finim česticama (PM2,5), što je 15.000 ljudi više nego 2020., pokazuje analiza Europske agencije za okoliš (EEA), objavljena u petak. Broj prerano umrlih u Hrvatskoj zbog onečišćenja zraka iznosio je 3800, u susjednoj Sloveniji 1200, u Austriji 3200, a u Mađarskoj 10.400.

Zagađeni zrak pridonosi brojnim respiratornim i kardiovaskularnim bolestima, poput dijabetesa, astme, raka pluća i moždanog udara, stoji u izvješću. Od ukupnog broja prerano umrlih u EU, stoji u izvješću, 52.000 osoba bilo je izloženo onečišćenju dušikovim oksidom (primjerice, curenje plina), a 22.000 smrti pripisuje se kratkotrajnoj izloženosti ozona 2021., što je 5000 smrtnih slučajeva više nego 2020. godine.

Pri predstavljanju izvješća naglašeno je kako EU ostaje predana ciljevima postavljenim u Akcijskom planu nultog zagađenja, koji je dio Zelenog dogovora. On obvezuje EU da smanji smrtnost povezanu s onečišćenjem finim česticama za najmanje 55 posto do 2030., u usporedbi s razinama iz 2005. godine. Sveukupno, između 2005. i 2021. broj smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem PM2,5 pao je za 41 posto, navodi se u izvješću.

Europski povjerenik za okoliš Virginijus Sinkevičius, kako piše Politico, smatra da su to "dobre vijesti" i pokazuju da politika čistog zraka funkcionira. "Ali, moramo biti još bolji i još više smanjiti razine zagađenja", dodao je. Ako želimo ispuniti ambicije Akcijskog plana nultog onečišćenja koji kaže da do 2050. ne bismo trebali imati značajnije utjecaje onečišćenja na zdravlje, rekla je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica EEA-e, "trebat ćemo pojačati napore kako bismo ispunili tu ambiciju". To bi podrazumijevalo "jačanje postojećih standarda u zakonodavstvu EU".

Utjecaj onečišćenja zraka na zdravlje ljudi nije zabrinjavajući samo u smislu izravnog utjecaja na smrtnost, nego može igrati važnu ulogu i u bolestima koje smanjuju kvalitetu života ljudi, poput astme i dijabetesa. Onečišćenju finim česticama, iznad preporučene smjernice Svjetske zdravstvene organizacije, u EU je 2021. godine bilo izloženo 97 posto urbanog stanovništva, istaknula je Ylä-Mononen. Pritom je upozorila na problem regionalnih nejednakosti tako da siromašnije regije pate od viših razina onečišćenja zraka, a nema dokaza da se jaz smanjuje, rekla je.

EU trenutačno revidira svoja obvezujuća pravila o kvaliteti zraka kako bi ih više uskladila sa strožim smjernicama WHO-a. No, postavljanje strožih ciljeva u pogledu onečišćenja zraka, piše Politico, pokazalo se teškim i u Europskom parlamentu i u Vijeću EU. U rujnu, unatoč protivljenju konzervativnih političkih skupina, Parlament je pozvao na usklađivanje granica onečišćenja zraka EU sa standardima Svjetske zdravstvene organizacije do 2035., umjesto do 2050. kako je Europska komisija prvobitno predložila.

Glavni gradovi EU, međutim, ne žele postaviti obvezujuće propise za usklađivanje s preporukama WHO-a i umjesto toga su predložili da EU razvije "perspektivu za usklađivanje" do 2050. godine. Također su predložili da se zemljama EU da rok do 2040. za postizanje ciljeva kada imaju posebno velike teškoće s pridržavanjem strožih ograničenja. Parlament i Vijeće idućih bi tjedana trebali početi međuinstitucionalne pregovore.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2023 22:43