Prva žetva pšenice u Hrvatskoj, kao članici EU, bit će rekordna, međutim rekorde u prinosu te ratarske kulture obaraju i poljoprivrednici u cijeloj Europi.
To znači da će se EU suočiti s ogromnim viškom te žitarice, pa ne čudi što otkupljivači našim proizvođačima nude povijesno najmanju cijenu - samo 1,05 kuna po kilogramu.
Državni zavod za statistiku objavio je rane procjene priroda za najvažnije usjeve u 2013.
Iako su seljaci još u lipnju najavljivali da će prihod pšenice zbog poplava i kasnije naglog zatopljenja biti manji za 20 posto, statistika kaže da će smanjenje iznositi samo pet posto u odnosu na prošlogodišnji prirod.
Svjetska banka: Rast cijena hrane van kontrole, prijete zdravlju milijuna ljudi!
Gdje s viškom
Konkretno, zasijano je 190.000 hektara, s kojih će se požnjeti najmanje 950.000 tona (pet tona po hektaru). Dosadašnji prosjek iznosio je od 450.000 do 850.000 tona.
Problem je što je za hrvatske potrebe dostatno 500 tisuća tona pšenice. Dakle, imat ćemo 450 tisuća tona viška, za koji se još ne zna u kojim državama će završiti, s obzirom na to da i EU ima problema s viškom.
Seljaci sada poručuju mlinarima i trgovcima: “Ako ostajete pri sramotno niskoj otkupnoj cijeni, onda bi štruca kruha trebala koštati najviše 3 kune, a ne od 7 do 9 kuna, kolika je sada.”
Tako je u Srbiji, gdje je također rekordan urod pšenice, zbog čega je cijena pala na 1,06 kn/kg. Zato je kruh pojeftinio na tri kune.
Krivnja na mlinarima?
- Kod nas se to neće dogoditi. Trgovci su više za to krivi nego mlinari. Ne žele se odreći ekstraprofita. Proizvođači tvrde da je razlog cijena energenata, što je savršen argument trgovcima. Ali cijena prozvodnje se povećala i nama. Ipak, očekujem da će cijena pšenice ići gore, ali tek nakon studenoga - kaže Mate Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.