DR. VUGREK ZA JUTARNJI

U Hrvatskoj otkrivena mutacija koronavirusa, znanstvenik s IRB-a objašnjava o čemu je riječ

Iz Instituta ‘Ruđer Bošković‘ potvrdili su da je u Hrvatskoj pronađena mutacija iz brazilskog soja
Oliver Vugrek
 Neja Markicevic/Cropix

Znanstveni tim Laboratorija za naprednu genomiku Instituta Ruđer Bošković (IRB) pod vodstvom dr. Olivera Vugreka na jednom je uzorku koronavirusa uzetog od pacijenta u Zagrebu otkrio mutaciju kakva postoji i kod brazilske varijante B.1.1.28. Ta se mutacija nalazi u proteinu šiljku (S) na položaju E484K koronavirusa.

- Mutacija E484K sama po sebi nije nova varijanta, ona je mutacija koja se javlja u različitim sojevima virusa SARS-CoV-2, primjerice u južnoafričkoj (B.1.351) i brazilskoj (B.1.1.28) varijanti - objašnjava dr. Oliver Vugrek, voditelj istraživanja i Laboratorija za naprednu genomiku IRB-a.

- Mutacija koju smo otkrili povezuje se s povećenom sklonošću reinfekciji što je dokumentirano kod jednog pacijenta u Brazilu koji se u roku od tri mjeseca opet zarazio. Kod toga pacijenta je otkrivena mutacija E484K – rekao nam je dr. Vugrek čiji je tim analizirao 50 uzoraka koronavirusa.

Ovi uzorci su prikupljeni i analizirani tijekom prosinca 2020. te siječnja i veljače 2021. godine. Uzorke je prikupila Poliklinika Medikol u sklopu PCR testiranja koje ova poliklinika od prosinca 2020. nudi građanima, a čijom su privolom ti isti uzorci analizirani na Institutu Ruđer Bošković (IRB). Prikupljeni su uzorci iz tri hrvatska grada - Zagreba, Čakovca i Osijeka, a mutacija E484K potvrđena je na uzorku iz Zagreba, koji je uzorkovan 30. siječnja 2021. godine.

Brazilska varijanta otkrivena u Manausu

Brazilska varijanta koronavirusa B.1.1.28 otkrivena je u gradu Manausu u prosincu 2020. godine i smatra se da je generirala novi pandemijski val u glavnom gradu Amazonije koji je bio teško pogođen u proljeće 2020. Tad je covid-19 preboljelo više od 60 posto stanovnika grada pa je dio znanstvenika (krivo) pretpostavio da je u Manausu dostignut imunitet krda. Pfizerovo i Modernino cjepivo učinkoviti su protiv te varijante iako ne u tolikoj mjeri kao u slučaju originalnog soja virusa iz Wuhana.

Riječki imunolog, prof. dr. Zlatko Trobonjača, za Slobodnu Dalmaciju kaže kako se brazilski soj širi brzo, kao i britanski jer ima mutaciju na 501 mjestu u proteinu šiljka koja mu to omogućava. Pozitivno je što nema dokaza da uzrokuje ozbiljnije kliničke slike pri razvoju bolesti.

- Brazilska inačica ima još desetak mutacija, a pored ove na 501 mjestu, važna je i mutacija na 484 mjestu u proteinu. Ona mu naime, u velikoj mjeri omogućuje izbjegavanje imunosnog odgovora organizma - objašnjava Trobonjača.

Također naglašava kako je moguće da se osobe koje su već preboljele wuhanski soj koronavirusa nanovo zaraze brazilskim sojem.

- Naravno da to nije dobra vijest, no budući da već u organizmu osoba koje su prebolje covid postoje antitijela, vjerojatno je da će većina njih ako se zaraze brazilskim sojem, odbolovati zarazu bez težih komplikacija. Izuzetno mali postotak mogao bi imati teže komplikacije, a vjerujem da bi smrtnost bila gotovo nula - napominje ugledni imunolog.

image
Zlatko Trobonjača
Matija Djanjesic/Cropix

'Svako cjepivo spriječit će teže oblike bolesti'

Što se tiče cjepiva, kaže kako još nemamo dovoljno informacija kako ona djeluju na južnoafrički i brazilski soj.

- No svako cjepivo spriječit će teže oblike bolesti, pa tako i u slučaju ovog soja, ako oboljeli neće imati potpunu zaštitu, cjepivo će ih štititi od težih oblika bolesti, hospitalizacije te dugotrajnog COVID-a, a to je u cijeloj priči najvažnije - smatra prof. Trobonjača.

Zanimljiva je priča o brazilskom soju virusa, budući da se sve donedavno brazilski grad Manaus spominjao kao ogledni primjer postizanja "imuniteta krda" nakon što je zaključeno da je u njemu, virusom iz Wuhana, zaraženo više od 70 posto stanovnika. Smatralo se da je postignuta razina zaraženosti koja je dovoljna za kolektivni imunitet. Procijenjeno je tako da je do konca srpnja skoro 76 posto stanovnika Manausa preboljelo COVID-19. No zaraza je ponovno buknula u prosincu, a broj zaraženih se gotovo izravnao s onim iz ožujka i travnja.

Luka Čičin Šain, virusni imunolog u Centru za infektološka istraživanja Braunschweig u Njemačkoj, u više je navrata naglasio kako ga brinu brazilski i južnoafrički soj jer je za njih jasno da postoje naznake da ih imunološka memorija stečena prethodnom infekcijom teže prepoznaje.

- U Brazilu se populacija u nekim regijama u Amazoni već prirodno prokužila. Pojava novog soja bila je reakcija virusa na populaciju koja je imuna. Zato što se virus nije mogao razmnožavati, došlo je do mutacije. Postoji ogromna razlika između prirodne imunosti i one koju dobivamo cjepivom.

Već postoje studije oko toga, efikasna cjepiva imaju toliku količinu protutijela koji izaziva takav titar, da je on dovoljan da iskontrolira i one viruse koji se razlikuju. Njihova kontrola nije savršena, ali je sasvim dobra ako u startu imamo dovoljno protutijela. To je razlog zašto se treba cijepiti i ne računati da prirodna prokuženost obavi isti taj posao, jer neće - komentirao je Luka Čičin Šain.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. siječanj 2023 18:49