U prvih osam mjeseci ove godine u Hrvatskoj su izdane 6762 građevinske dozvole što je apsolutni rekord za to razdoblje u posljednje četiri godine. Primjerice, 2018. u istom razdoblju izdano je 5887 građevinskih dozvola, a u osam mjeseci 2019. njih 6518, objavio je Državni zavod za statistiku. Prošle godine je zbog pandemije došlo do malog pada te ih je u osam mjeseci izdano "samo" 5717.
Iako se na razini države pokreću mnogobrojni investicijski projekti, naši nam sugovornici iz građevinskog sektora tvrde kako je eksplozija broja izdanih građevinskih dozvola prije svega povezana s gradnjom novih stambenih zgrada. Pritom se građevinske dozvole ne izdaju za obnovu ili gradnju novih zgrada oštećenih u potresu nego je riječ novogradnji. Te tvrdnje naših sugovornika potvrđuju i podaci DZS-a za srpanj ove godine. Tada je izdano 796 dozvola što je za čak 17,7 posto više negoli u srpnju 2020.
Od tog ukupnog broja izdanih dozvola čak je 87,3 posto njih izdano za zgrade, a tek 12,7 posto za ostale građevine. Od ukupnog broja dozvola za zgrade čak je 78,5 posto njih izdano za novogradnju, a tek 21,5 posto za rekonstrukciju. To će u konačnici rezultirati gradnjom čak 1144 nova stana s prosječnom površinom od 91,7 četvornih metara. Srpanj je čak bio nešto bolji za stanograditelje.
Naime, u lipnju je izdano nešto manje dozvola te je u tom mjesecu započeta gradnja ili rekonstrukcija "samo" 1160 stana prosječne kvadrature od 90,6 četvornih metara. Od ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola u lipnju za gradnju novih stanova izdano je njih 486, a za rekonstrukciju zgrada njih tek 150. Za ostale zgrade izdano je 150 građevinskih dozvola. Rekonstrukcija ostalih zgrada je praktički zanemariva jer je izdano tek 26 dozvola za tu namjenu.
Prodaja novih stanova
Prema raspoloživim podacima, vrijednost poslova gradnje i rekonstrukcije zgrada za koje su u prvoj polovici ove godine izdane građevinske je 15,2 milijuna kuna. Od toga će oko 9 milijuna kuna biti potrošeno na gradnju novih zgrada, a 3,3 milijuna kuna za gradnju ostalih novih građevina. Vrijednost rekonstrukcije zgrada i drugih građevina u prvoj polovici godine bila je oko tri milijuna.
Ove gore navedene brojke samo pokazuju kako bum izgradnje novih stanova neće stati, a potražnja za njima i dalje je iznimno velika. Primjerice, u prvih šest mjeseci ove godine prema podacima DZS-a u Hrvatskoj je prodano 2365 novih stanova od čega njih 1409 u Zagrebu i 956 u drugim mjestima.
Od ukupnog broja prodanih novih stanova, 53 su stanovi POS-a, a njih 2312 prodala su trgovačka društva i druge pravne osobe.
Prosječne cijene
Tako veliki interese za nove stanove uzrokuje i kontinuirani rast cijena novih kvadrata. U prvoj polovici ove godine cijena četvornog metra novog stana iznosila je 15.500 kuna, što je za 5,8 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Prosječna cijena POS stanova iznosila je 7499 kuna. Kao razlozi ovako enormnog rasta cijene novih kvadrata ističu se povijesno niske kamate na kredite, te niske kamatne stope na štednju.
U srpnju su depoziti kućanstava dosegnuli 236 milijardi kuna što je za 3,6 milijardi više negoli mjesec dana ranije. Na godišnjoj razini depoziti građana porasli su za čak 18,3 milijarde kuna. Upravo zbog činjenice da se štednja praktički ne isplati građani su odlučili svoj novac uložiti u nove nekretnine. To u konačnici dovodi do povećanja cijena stanova, ali i do gradnje novih kvadrata.
Na povećanje cijene novih stanova utjecalo je i povećanje cijene građevinskog materijala. U posljednjih godinu dana cijena materijala povećala se za oko 30 posto. Osim toga zbog nedostatka radnje snage, došlo i do porasta plaća u građevinskom sektoru.