Zbog uvođenja eura morat će se promijeniti čitav niz zakona, a jedan od njih je Ovršni zakon, čije izmjene Ministarstvo pravosuđa i uprave upućuje u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Sve norme koje su spominjale kunu zamijenit će se tako da će se vrijednosti i vrijednosni pragovi prikazati u eurima. To, međutim, nisu jedine novosti. Zakonskim izmjenama rasteretit će se poslodavci, a potrošači dodatno zaštititi od ništetnih ugovora.
Prema sadašnjem sustavu glavninu ovrha na novčanim sredstvima provodi Financijska agencija (Fina), no osim nje izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima provode Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i poslodavci. Poslodavci već dulje negoduju na tu obavezu, ističu da im ona predstavlja velik administrativni teret, a isto to tvrde i u HZMO-u. Kao jedan od argumenata za ukidanje te njihove obaveze ističe se da je izrazito teško uspostaviti jedinstveni red prednosti naplate potraživanja.
U Ministarstvu pravosuđa su uvidjeli da su poslodavci nerijetko u nedoumici koji dio plaće treba isplatiti na takozvani zaštićeni račun, a koji na tekući.
- Analiza sustava pokazala je da postoje različita tumačenja o prednosnom redu ovrhovoditelja u postupcima izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima kada je provodi Fina i kada je provode poslodavci i HZMO. Kako bi se uspostavio jedinstven sustav, predlaže se da ovrhe na novčanim sredstvima ubuduće provodi samo Fina, a da se poslodavci i HZMO oslobode provođenja ovrhe na plaći i mirovini - kažu u Ministarstvu pravosuđa i dodaju da će jedina iznimka biti slučajevi u kojima se radi o naknadama za uzdržavanje djece.
Dobra vijest za potrošače, posebno one koji još uvijek vuku repove kredita u francima, odnosi se na to da će se ništetnost potrošačkog ugovora preispitivati tijekom cijelog postupka.
- Važeći Ovršni zakon propisuje da potrošač, da bi uspio ostvariti svoja potrošačka prava, mora u ovršnom postupku u relativno kratkim rokovima podnijeti veći broj pravnih lijekova (žalbu na rješenje o ovrsi, žalbu nakon proteka roka, prijedlog za odgodu ovrhe, tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom), a da unatoč tome ne može biti siguran da će ishoditi odgodu ili obustavu ovrhe na temelju ništetne ugovorne odredbe potrošačkog ugovora ili potrošačkog ugovora koji je ništetan u cijelosti - izložili su problem s kojim se u sadašnjim ovršnim postupcima susreću potrošači.
Polazeći od toga da sadašnje zakonsko uređenje ne jamči sigurnost da potrošač neće biti prisilno ovršen, čak i ako dobije odgodu ovrhe u postupcima koji se temelje na nepoštenom potrošačkom ugovoru, u izmjenama Ovršnog zakona predlaže se da sud po službenoj dužnosti tijekom cijelog postupka preispituje sadrži li potrošački ugovor na temelju kojeg se provodi ovrha nepoštene odredbe. Utvrdi li sud da postoje, morat će odmah po službenoj dužnosti odbiti prijedlog za ovrhu, odgoditi je ili obustaviti u dijelu koji se temelji na ništetnim odredbama potrošačkog ugovora