Projekt intermodalnog urbanog centra predstavljen je u ponedjeljak u dubrovačkoj gradskoj upravi i on, po riječima gradonačelnika Mate Frankovića, donosi novu vizuru Dubrovnika 2030. godine, a "kralježnica" projekta je prometni koridor od povijesne jezgre do luke Gruža, koji uključuje i izgradnju tunela.
Financiranje projekta, po riječima gradonačelnika Frankovića, utemeljeno je na EU fondovima za "zelene tehnologije i nove sustave mobilnosti" na čije će se natječaje prijaviti.
Projekt uključuje uvođenje "Park & ride" sustava od predgrađa na Pobrežju do Gruža i povijesne jezgre Dubrovnika, premještaj trajektne luke na Batahovinu u Rijeci dubrovačkoj te uvođenje intermodalnog terminala u luci Gružu kao mjestu s više vrsta prometa, uz javne sadržaje.
Tunel kroz Gruž, dug 800 metara, otvara prostor rive i obnovu Parka Luja Šoletića te gradske tržnice s ribarnicom. Projekt obuhvaća i uređenje Lapadske obale te poslovnog središta u Gruškom polju, uz gradnju javne garaže s 400 mjesta.
Projekt, među ostalim, predviđa i prometna ograničenja u zoni oko povijesne jezgre.
Projektom su planirani i šetnica od Pila do luke Gruža te tzv. inteligentni transportni sustavi s kontrolnim centrom, električni prijevoz autobusima i brodovima, "bike sharing", "car sharing", gradska optička mreža s besplatnim internetom i obnova cijele mreže električne energije.
Gradonačelnik Franković projekt je nazvao vizijom kako bi Dubrovnik trebao izgledati u budućnosti, od središta grada do Elafitskog otočja.
"Električni brodovi bi dovodili stanovnike Elafita u grad. Imali bi sustav kojim bi u potpunosti upravljao Grad Dubrovnik. Kruzeri pri dolasku u luku Gruž spajali bi se ponovno na struju, a ne bi im radili generatori. Gradom bi vozili električni autobusi, uz besplatan prijevoz za građane.
Ne bi više bilo prometnih gužvi zahvaljujući pametnom upravljanju prometom te 'Park & ride' sustavu i mreži garaža. Gruž bi postao potpuno novo gradsko središte s prometom u razini mora. Grad bi bio premrežen sustavom punionica za električna vozila. To je Dubrovnik 2030. godine", opisao je viziju Franković.
'Kralježnicom' projekta nazvao je prometni koridor od povijesne jezgre do luke u Gružu, gdje je dio kroz Gruž najveći izazov.
Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić rekla je kako brze mjere u olakšanju prometnih gužvi od 2017. godine nisu urodile plodom.
"Zbog geomorfološkog stanja, ne možemo graditi nove niti širiti postojeće prometnice pa smo osmislili integrirani sustav koji, osim prometa, sagledava i ostale sadržaje. To uključuje i javni prijevoz električnim autobusima te električnim brodovima za prijevoz gostiju s kruzera. Ne možemo projekt ostvariti sami, već nam treba potpora i Vlade RH i Europske komisije. Već sad možemo se prijaviti na dio EU fondova", izjavila je Tokić.
Arhitekt urbanist Hrvoje Bota objasnio je kako se središte Dubrovnika u projektu razmatra kroz tri prostorne cjeline – luku Dubrovnik, rivu u Gružu te zonu prometnog zagušenja od povijesne jezgre do Doma zdravlja.
"Srce projekta koji ima 20 većinom infrastrukturnih dijelova je pješačka zona i javni prostor na budućoj rivi u Gružu ispred ljetnikovaca i povijesnih vrtova. Sustav povezuje mreža javnih površina i sadržaja, a integriran je kroz sustav javnoga gradskog prometa", rekao je Bota.
Arhitekt Dinko Peračić istaknuo je kako se središte Dubrovnika premješta u Gruško polje, gdje je administrativno središte i mjesto susreta građana, a u blizini je luka s intenzivnim prometom putnika.
"Tu se stvaraju najveće gužve, a tu se krije nevjerojatan potencijal za razvoj. Zato bi se jednim infrastrukturnim potezom u Gruškom zaljevu riješio niz problema. Tunel bi povezao sastavnice gradskog središta, rasteretio gradsku tržnicu, omogućio ubrzanje kolnog prometa, a putnicima s kruzera omogućio pješački koridor do grada", objasnio je Peračić.