Predstavnici najvećih srednjoškolskih i osnovnoškolskih sindikata jučer popodne bili su na višesatnom sastanku u Vladi, no nisu ih primili ni premijer Andrej Plenković ni ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, već niži dužnosnici. Navodno je tome razlog činjenica da se na sastanku razgovaralo o stručnim analizama koeficijenata i plaća temeljem kojih bi se mogla izroditi nova ponuda Vlade.
Referendum
Međutim, sindikati su prije sastanka bili decidirani: što god Vlada sada predložila, od prosvjeda u ponedjeljak na zagrebačkom Trgu bana Jelačića u 12.05 sati se ne odustaje. A ni od štrajka: bilo kakva ponuda mora proći referendum sindikalnog članstva, tako da je za sada sigurno da se štrajka još najmanje u ponedjeljak i utorak.
Iz sindikata su dosad iznosili procjene da će se na prosvjedu okupiti najmanje deset tisuća ljudi, ali jučer je Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, kazao kako ne želi licitirati s brojkama.
- Dolazi najmanje 50 autobusa samo članova našeg sindikata iz cijele Hrvatske, a Sindikat hrvatskih učitelja dovest će ih najmanje još triput toliko. Imamo potporu roditelja, velikog broja građana, podržavaju nas i ostali sindikati. Nadam se da će Jelačićev trg biti dovoljno velik – kazao je Mihalinec.
40.000 ljudi
Teško je za očekivati kako će se u ponedjeljak na trgu okupiti 40 tisuća ljudi, koliko ih je bilo na prosvjedu za kurikularnu reformu 1. lipnja 2016. godine, najviše zbog tajminga, odnosno činjenice da je u to vrijeme mnogo ljudi na poslu. Sindikati su se, međutim, vodili interesima svojih članova iz cijele Hrvatske kojima bi bilo teško doći i otići u istom danu kada bi termin održavanja bio kasnije, i kada bi prosvjed već zašao u mrak.
Ipak, ne može se ne zamijetiti poveznica između tih dvaju prosvjeda, među ostalim, onaj za kurikularnu reformu održao se pod nazivom “Hrvatska može bolje”, a ovaj u ponedjeljak “Hrvatska mora bolje”.
Buntu prosvjetara na glavnom bi se zagrebačkom trgu mogli pridružiti željezničari i strojovođe, vatrogasci, carinici, pomorci, cestari, djelatnici Hitne pomoći, umirovljenici i drugi radnici čiji su se matični sindikati, a do petka popodne njih 54, javno solidarizirali s učiteljima i nastavnicima.
- Cijeli javni sektor je potplaćen, ljudi odlaze. Nekad se mislilo da su to sigurna radna mjesta, ali sada zbog malih plaća prelaze u privatni sektor – kaže Krešimir Sever, čelnik jedne od najvećih sindikalnih središnjica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), koja je pozvala svoje članove na prosvjed u ponedjeljak. Sever, kao i čelnici školskih sindikata, odbija optužbe da su sindikati u službi određene politike.
- NHS, ni ja osobno, a niti čelnici školskih sindikata, sigurno nismo ni u čijoj političkoj torbi. Znamo da bezidejna politička oporba iskorištava ovakve situacije u nedostatku vlastitih ideja. Ali, svi su oni isti, na jedan se način ponašaju kada su u oporbi, a na drugi kada dođu na vlast – kaže Sever.
- Premijer Plenković prvi je poslodavac radnicima u školstvu, a ponaša se kao najgori poslodavac u privatnom sektoru. Mora se naći rješenje za situaciju u školstvu, dajemo punu potporu učiteljima od prvog dana – kaže Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, koji su također podržali prosvjetare. Obojica sindikalnih čelnika najavljuju dolazak na Trg u ponedjeljak.
Bolovanje
Najava Vlade kako učiteljima neće platiti dane provedene u štrajku od 15. studenog potakla je manji broj učitelja da prekinu sa štrajkom.
No, kako smo saznali od liječnika obiteljske medicine, počeli su dobivati zahtjeve zaposlenih u osnovnim i srednjim školama za otvaranje bolovanja.
Naime, tako ti zaposlenici ne bi službeno prekinuli štrajkati, ali bi bili plaćeni.
Iz HZZO-a neslužbeno doznajemo kako nemaju takve informacije, što je i logično jer kada bi se otvorilo bolovanje iz ovakvog razloga, to bi bilo kazneno djelo zbog čega bi izabrani liječnik mogao ostati bez ugovora.
Između nadoknade nastave i skijanja roditelji biraju - skijanje
Na koji način će se nadoknaditi dani izgubljeni u štrajku, još nije definirano. No, jedna od izglednijih varijanti je skraćivanje zimskih praznika. Veći dio škola u rasporedu ima predviđena tri tjedna zimskih praznika, a koja bi se zbog novonastale situacije mogla skratiti za jedan, posljednji tjedan. Riječ je tzv. hrvatskom tjednu kada se tradicionalno odlazi na skijanje. Stoga smo provjerili je li došlo do otkazivanja dogovorenih putovanja.
Predsjednik udruge putničkih agencija Tomislav Fain potvrdio nam je kako nema otkazivanja skijanja zbog mogućeg skraćenja zimskih praznika.
- Prvenstveno, to još to nije definirano. S druge strane, ne traju zimski praznici svoj djeci u Hrvatskoj jednako, a na kraju krajeva, roditelji ne žele odustati od zimskih radosti za obitelj. Te sate mogu i opravdati – rekao je Fain.