STRELOVITI SKOK

U prva tri mjeseca cijene nekretnina rekordno rasle: Ministarstvo priprema reviziju APN-a

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je jedna od 17 članica EU s rastom većim od 10 posto

Cijene nekretnine rastu zbog rasta cijena gradnje, ali i zbog još uvijek povoljnih uvjeta kreditiranja

 Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Ubrzani rast cijena nekretnina dosegao je rekordnu razinu u prvom tromjesečju ove godine: u Hrvatskoj su 13,5 posto skuplje nego u istom razdoblju lani, a u dva prethodna kvartala cijene su rasle po stopi od oko devet posto. Prema najnovijim podacima Eurostata, rast cijena stanova i kuća ubrzan je u cijeloj EU, na 10,5 posto, najviše od posljednjeg tromjesečja 2006. godine, uoči početka velike financijske krize. Pritom je rast u čak 17 zemalja premašio 10 posto.

Više je razloga tom trendu, a prema mišljenju Vedrana Šošića, glavnog ekonomista HNB-a, osobito su mu pridonijeli "povećani troškovi gradnje, koji su doveli do puno većeg rasta cijena novogradnje, zatim još uvijek vrlo povoljni uvjeti financiranja te ubrzavanje inflacije koje je poguralo i rast plaća". No, dodaje kako je ove godine zabilježena i "rekordna runda" APN-ova programa, a kako se krediti uglavnom realiziraju u svibnju i lipnju, pretpostavljam da su sudionici natječaja stanove tražili već u prvom tromjesečju".

Najveće poskupljenje stanova i kuća, prema podacima Eurostata, imaju zemlje koje se trenutačno bore s većom inflacijom, pa i rastom kamatnih stopa. U Češkoj, primjerice, u prva tri mjeseca porasle su čak 24 posto, u Estoniji 21 posto, a u Mađarskoj 20,6 posto. S druge strane, najsporiji rast bilježe Cipar, 1,1 posto, Finska 4,3 posto, te Italija, 4,6 posto.

U prosjeku EU

Od 2015. godine, pak, podaci Eurostata pokazuju da su nekretnine u Hrvatskoj poskupjele 40 posto dok je prosječno poskupljenje u zemljama EU tijekom proteklih šest godina iznosilo 37,4 posto. U nadolazećim mjesecima, s rastom kamatnih stopa i aktualnim trendom pada cijena metala i drugih sirovina koje utječu na troškove gradnje, uzlazni trend na tržištu nekretnina mogao bi biti zaustavljen. Stručnjaci za to područje očekuju pad potražnje za stanovima i kućama, kako zbog slabijeg interesa za kredite, tako i zbog očekivanja da će, s usporavanjem ekonomije, građani koji raspolažu viškom gotovine, domaći i strani, biti manje spremni za ulaganja.

Utjecaj APN-a

Kroćenje cijena nekretnina, u uvjetima ubrzanog rasta inflacija, ostaje važan cilj političara i centralnih bankara. Prema ekonomistima Goldman Sachsa, u nekoliko zemalja cijene će vjerojatno pasti za nekoliko mjeseci, ali mnogi stručnjaci koji se bave nekretninama nisu baš sigurni u "korekciju cijena prema dolje". Među zemlje kojima prijeti pucanje nekretninskog balona ubraju se Češka, zemlja niske stope nezaposlenosti i većeg priljeva radnika u veće gradove, te Mađarska koja je, poput Hrvatske, uvela stambene poticaje u pokušaju da poveća stopu nataliteta.

Kako bi obuzdala inflaciju, koja je u svibnju dosegnula 16 posto, češka središnja banka podigla je kamatne stope na najvišu razinu od 1999. godine. No, očekivanja da će to ohladiti potražnju nisu se ostvarila. Kako kažu stručnjaci, "s ovim visokim razinama inflacije, to ne funkcionira".

Vjerojatno očekujući da bi ovogodišnji natječaj za subvencionirane stambene kredite mogao biti posljednji po sadašnjim uvjetima, zainteresirani korisnici u Hrvatskoj odazvali su se u rekordnom broju. Od 5870 zaprimljenih zahtjeva, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) dosad ih je odobrila 5518, za 283 je zatražena dopuna, sedam zahtjeva je odbijeno, a 62 podnositelja su odustala od zahtjeva.

U sedam provedenih natječaja od 2017. godine, koliko se primjenjuje, mjeru je iskoristilo gotovo 27.700 obitelji. Uz velik interes, pratile su je i brojne kritike, ne samo da potiče rast cijena nekretnina, već da je koriste i oni kojima pomoć države nije potrebna. Bivši resorni ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat nije se mnogo obazirao na prigovore, ali njegov nasljednik Ivan Paladina, čini se, preispitat će kako dalje. Tijekom ove godine najavio je detaljnu analizu provedbe ovog programa, "uzimajući u obzir sve okolnosti, pa tako i komentare stručnjaka s tržišta nekretnina koji su ih iznosili u prethodnom razdoblju, posebno one koje se tiču rasta cijena nekretnina".

I dalje velik interes

Ministar Paladina ističe da će analize u idućim mjesecima pokazati u kojem smjeru bi se mogao mijenjati cijeli program i pristup natječajima. Poput svojih prethodnika, i Paladina smatra da krediti APN-a nisu jedini razlog ubrzanom rastu cijena nekretnina, niti Hrvatska znatno odskače od prosjeka EU. Ujedno podsjeća da mjera pokazuje kontinuirano velik interes građana za pitanje rješavanja vlastitog stambenog pitanja mladih obitelji, tako da su ove godine iz proračuna dobili dodatnih 20-ak milijuna kuna za njezinu realizaciju.

Iz njegova ministarstva ujedno navode da su ovogodišnji korisnici subvencija u prosjeku u dobi od 33 godine, a prosječna mjesečna rata kredita iznosi im 2955 kuna, od čega mjesečna subvencija doseže 1008 kuna. Prosječni iznos subvencioniranog kredita je 78.100 eura, a korisnici će ga u prosjeku otplaćivati 22 godine. Efektivna kamatna stopa prosječno iznosi 2,08 posto, a nominalna 1,98 posto godišnje. No, ostaje pitanje u kojoj mjeri APN-ovi krediti pridonose poskupljenju nekretnina, a poput svojih prethodnika, i Paladina smatra da oni nisu jedini razlog tome, niti Hrvatska znatno odskače od prosjeka EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. listopad 2022 19:20