U nedjelju 23. lipnja 2019. u Rijeci je u 83. godini života umro akademik Petar Strčić, istaknuti hrvatski povjesničar i arhivist, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Strčić se rodio u Krasu na otoku Krku 24. kolovoza 1936. godine, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest 1961. i doktorirao 1991.
Od 1959. do 1961. radio je u osnovnim školama u Vrbniku i Čavlama, od 1961. do 1978. u Sjevernojadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, te od 1978. do 1980. u Centru za historiju radničkog pokreta i NOR-a u Rijeci.
Od 1978. do 1990. bio je ravnatelj Arhiva Hrvatske, a od 1990. do 2005. upravitelj Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djelovao je i kao profesor na fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Puli. Za redovitog člana HAZU, u Razredu za društvene znanosti, izabran je 2000., a od 1992. bio je član suradnik. Od 2008. bio je voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci.
Kao povjesničar akademik Strčić uglavnom se bavio poviješću zapadnog dijela Hrvatske, posebno hrvatskim narodnim preporodom u Istri i na kvarnerskim otocima i razdobljem između dva svjetska rata.
O temama iz tih područja kao autor i suautor objavio je tridesetak knjiga i brojne članke.
Najvažnija djela su mu Građa o talijanskoj okupaciji otoka Krka (1970.), Prvi tabor Hrvata Istre i Kvarnerskih otoka (1971), Vanjskopolitička borba Josipa Broza Tita za Istru od 1941. do 1945. godine (1978.), Krk (1978), Povijest Rijeke (1988.), Hrvatski narodni preporod (1988.), Hrvatski istarski trolist (1996.), Prva gimnazija u Rijeci (1997.), Županija primorsko-goranska (1996.), Košljun i franjevački samostan (2001.) te Od pape Aleksandra III. do pape Ivana Pavla II. (2003). Zajedno s akademikom Lujom Margetićem priredio je izdanja srednjovjekovnog krčkog (1988.), senjskog (1988.) i rapskog (2004.) statuta.
Zbog svojih zasluga triput je dobio Nagradu grada Rijeke.