Hrvatski sabor pozvao je u petak Vladu da, prateći međunarodne mirovne napore i inicijative, procijeni trenutak za donošenje odluke o priznanju palestinske države, kao dijela sveobuhvatnih napora za postizanje mira i dvodržavnog rješenja.
Sabor je to učinio na prijedlog klubova saborske većine, koji su predložili taj zaključak koji je dobio glasove 74 zastupnika, dok je 41 bio protiv, a tri suzdržana.
Zaključkom koji je Sabor prihvatio ističe se i kako će Hrvatska nastaviti podržavati sve napore koji vode prema prekidu vatre, omogućavanju humanitarne pomoći te pronalaženju trajnog i održivog političkog rješenja dugogodišnjeg izraelsko-palestinskog sukoba, koji se temelji na načelu dviju država – Izraela i Palestine – koje žive u miru, sigurnosti, međusobnom i međunarodnom priznanju.
Svoje zaključke koji se tiču Palestine, predložio je i klub oporbene stranke Možemo, no oni nisu dobili dovoljno glasova, za njih su glasovala 44, odnosno 46 zastupnika.
Taj klub tražio je da Sabor obveže Vladu da u roku od 15 dana pripremi Odluku o priznavanju države Palestine.
Također je tražio da se Vladu obveže da u roku 15 dana suspendira sve postojeće dozvole za izvoz oružja Izraelu koje se koristi na području Gaze, te da suspendira izdavanje novih dozvola za izvoz oružja Izraelu, kao i dozvole za transfer oružja toj državi preko Hrvatske.
Možemo je tražio i da Vladini predstavnici u Vijeću EU jasno podrže suspenziju Sporazuma o pridruživanju EU i Izraela zbog kršenja članka 2. Sporazuma koji nalaže da odnosi EU i Izraela moraju biti utemeljeni na poštivanju ljudskih prava.
O tim zaključcima Sabor je glasovao nakon žestoke rasprave vladajućih i oporbe, a u okviru glasovanja o Izvješću premijera Andreja Plenkovića o izvanrednom i redovnom sastanku Europskog vijeća koji su održani 6. ožujka i 20. ožujka ove godine, to je Izvješće dobilo potporu većine zastupnika.
Također, Sabor je većinom glasova (76 ‘za‘, dva suzdržana i 46 ‘protiv‘) prihvatio Izvješće glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića o radu državnih odvjetništava u prošloj godini.
Glavni državni odvjetnik Izvješće je podnio na 314 stranica, a u Saboru se pohvalio skraćivanjem trajanja postupaka pred DORH-om u 2024., što je bio jedan od prioriteta koje je postavio kod stupanja na dužnost.
„Stanje je sve bolje i bolje, rješavamo više predmeta, stopa ažurnosti je povećana, svaki pojedini zamjenik i državni odvjetnik radi više nego prethodnih godina, zaustavljen je trend porasta broja neriješenih predmeta“, naveo je Turudić prije nepuna dva tjedna u Saboru.
Naglasio je i kako je “puno objektivnih razloga zašto situacija nije još bolja”, pri čemu je upozorio na dugotrajnost sudskih postupaka.
Kao teškoće s kojima se DORH u svojem radu suočava naveo je i javne istupe pojedinih saborskih zastupnika kojima su, kazao je, ometali istrage.
O Izvješću glavnog državnog odvjetnika, Sabor je raspravljao cijeli dan, pri čemu su zastupnici manje govorili o samom dokumentu, više o „liku i djelu“ Ivana Turudića.
Glavni državni odvjetnik ustvrdio je da se o Izvješću nije raspravljalo zato što je dobro, što su rezultati dobri. Kad bi rezultati bili loši, onda bi se raspravljalo, kazao je i konstatirao kako se „sve svelo na druge stvari“. „To je predstava koja služi nekim saborskim zastupnicima za njihovu promociju“, zaključio je.
Turudića je posebno žestoko kritizirala lijeva oporba, ne libeći se ni napada na osobnoj razini, nazivala ga je ‘problematičnim‘, tvrdila da ‘voli svjetla reflektora i brzu vožnju‘, opetovala kako je HDZ-ov ‘dečko koji štiti HDZ-ove dečke i cure‘.
Ipak, na samom kraju, SDP-ov Arsen Bauk pohvalio je činjenicu da je Turudić svih deset sati bio u sabornici i odslušao sve rasprave.
Naglasio je i da bi u budućnosti od glavnog državnog odvjetnika volio čuti manje političkih izjava, a više prava, pravde i struke.
Sličan prijedlog u petak je imao i Klub SDP-a, tražio je da se Turudić pozove da se u obavljanju svojih dužnosti suzdrži od davanja političkih izjava i istupa koji bi mogli dovesti u pitanje njegovu neovisnost, nepristranost i vjerodostojnost glavnog državnog odvjetnika, no taj prijedlog nije prihvaćen.
Hrvatski Sabor danas glasa o hrvatskom priznanju Palestine. Ranije ovog tjedna 56 saborskih zastupnik uputilo je zajedničko pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Od njega traže da Hrvatska što prije prizna Palestinu te da suspendira izvoz oružja Izraelu zbog, kako navode, humanitarne katastrofe u Gazi.
U pismu ističu da bi priznanje bilo važan simbolički čin i potvrda hrvatske predanosti rješenju o dvije države, koje međunarodna zajednica godinama zagovara kao put prema trajnom miru na Bliskom istoku.
Pismo su potpisali svi zastupnici SDP-a (36), Možemo! (10) i IDS-a (2). Potpis su dale i zastupnice SDSS-a Dragana Jeckov i Anja Šimpraga, Anka Mrak Taritaš (GLAS), Dalija Orešković (DOSIP) i Marijana Puljak (Centar). Među potpisnicima su i Krešimir Beljak (HSS), Dubravko Bilić (Nezavisna platforma Sjever) te Miro Bulj (Most).
U ovim trenucima traje burna rasprava uoči glasovanja. Najenergičniji je bio Marin Miletić koji je žustro objašanjavao oporbi da nikad neće podržati Hamas. S druge strane, iz oporbe su mu pokušali objasniti da priznanje Palestine ne znači podršku Hamasu, već zaustavljanje krvoprolića u Gazi.
U Hrvatskoj će moći raditi strani vodiči iz 38 zemalja članica EU-a i OECD-a
Hrvatski sabor u petak je, zbog pristupanja OECD-u, izmijenio Zakon o pružanju usluga u turizmu te će sada kao turistički vodiči u Hrvatskoj moći raditi strani vodiči iz 38 zemalja članica EU-a i OECD-a, dok će se državljanima trećih zemalja onemogućiti pružanje usluga vodiča u našoj zemlji.
Zakonom, koji je donesen po hitnom postupku, državljanima trećih zemalja onemogućuje se pružanje usluga vodiča u našoj zemlji. Svi koji su pak dobili pravo, to imaju tek po realizaciji nastana u Hrvatskoj i obrazovanju koje moraju proći, kao i bilo koji drugi vodiči u Hrvatskoj.
Za zaštićene lokalitete vezane uz Domovinski rat vodiči će morati završiti poseban dio obrazovanja isključivo u Hrvatskoj i na hrvatskom jeziku i s tom licencom onda moći pružati usluge.
Parlament je po hitnom postupku donio i izmjene Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija kojim se medicinskim sestrama iz Rumunjske olakšava zapošljavanje u Hrvatskoj. Izmjenama tog zakona naše zakonodavstvo usklađuje se s EU direktivom te se olakšava priznavanje stručnih kvalifikacija medicinskim sestrama koje su osposobljene u Rumunjskoj.
Medicinske sestre koje posjeduju dokaz o završenom stručnom usavršavanju više neće morati dokazivati višegodišnje iskustvo za priznavanje kvalifikacija, što će olakšati i ubrzati njihovo zapošljavanje.
Izmjene Zakona o tržištu kapitala donose bolju zaštitu ulaganja i lakši pristup informacijama kroz ESAP
Izmijenjen je Zakon o tržištu kapitala kojim se važeći zakon usklađuje sa pravnom stečevinom EU radi povećanja transparentnosti, učinkovitosti i sigurnosti financijskih tržišta.
Za građane to znači bolju zaštitu ulaganja, jer će, između ostaloga, investicijska društva biti obvezna osigurati najpovoljnije uvjete pri izvršavanju naloga, a financijska tržišta time postati jasnija i dostupnija.
Povećana transparentnost kroz Jedinstvenu europsku pristupnu točku (ESAP) omogućit će lakši pristup informacijama o tržištu kapitala, što pridonosi boljoj informiranosti ulagača. Također, stroži nadzor i regulacija smanjuju rizik prekomjernih financijskih izloženosti i osiguravaju stabilnost financijskog sustava.
Zbog prilagodbe europskom zakonodavstvu, Sabor je donio Zakon o provedbi Uredbe EU o Europskom upravljanju podacima te provedbi Akta o upravljanju podacima. Zakonom se na nov način uređuje materija upravljanja podacima koje posjeduju javna upravna tijela, tj. državna, tijela općina, gradova i županija te pravnih osoba s javnim ovlastima.
Akt o upravljanju podacima pak regulira ponovnu uporabu već postojećih zaštićenih podataka koje posjeduju tijela javnog sektora i potiče razmjenu tih podataka.
U drugom čitanju paket od šest izmjena i dopuna pravosudnih zakona
Hrvatski sabor je u drugo čitanje poslao i paket od šest izmjena i dopuna pravosudnih zakona. Tako su u drugo čitanje poslane izmjene Zakona o parničnom postupku, izmjene Zakona o sudovima, o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, izmjene Kaznenog zakona, izmjene Zakona o kaznenom postupku te izmjene Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Jedna od novina predloženih izmjena Kaznenog zakona je uvođenje novog kaznenog djela - dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije.
Sabor je u drugo čitanje poslao i izmjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, a SDSS-ova Dragana Jeckov je, tražeći stanku, upozorila da je učinjena nepravda bivšim nositeljima stanarskog prava sa područja Belog Manastira koji se više od 20 godina bore da otkupe stanove po povlaštenim uvjetima onako kako su to učinili i drugi na potpomognutim područjima.
Istaknula je da su pravnim zavrzlamama zbog utvrđivanja tko je nadležan, a tko ne bivši nositelji stanarskog prava na tom području stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na sve druge bivše nositelje stanarskog prava.
U drugo čitanje je upućen i Zakon o otocima, a vladajući nisu prihvatili tri prijedloga zaključaka Kluba SDP-a te SDP-ove zastupnice Ivane Marković.
Odbijeni SDP-ovi prijedlozi na Zakon o otocima
Klub SDP-a tražio je da se Vlada zaduži da u drugom čitanju zakona u okviru mjera za poboljšanje kvalitete života na otocima doda novu mjeru koja se odnosi na stambeno zbrinjavanje deficitarnog kadra kako bi nesmetano funkcionirale javne službe i poboljšala kvaliteta života na otocima.
Također, tražili su da se u okviru mjera povlaštenog i javnog pomorskog prijevoza usvoje mjere sufinanciranja brzo brodskih linija i kada te linije nisu ugovorene kao javna usluga, a radi osiguravanja dnevnih migracija otočana, sufinanciranje najmanje jednog jutarnjeg polaska na kopno i dolazak na otok s kopna te povratak s kopna na otok i povratak na kopno u popodnevnim satima i drugo.
Klub SDP-a zaključkom je od vlade tražio i da u drugom čitaju radi osiguravanja dostupnosti zdravstvene zaštite i privlačenja zdravstvenog kadra na otoke - na prijedlog Ministarstva zdravstva i u suradnji sa Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU te županijama i gradovima, donese poseban program poticanja zapošljavanja zdravstvenog i medicinskog kadra na otocima jer imamo nejednaku distribuciju liječnika po Hrvatskoj.
Odbijen je i prijedlog zaključka SDP-ove Ivane Marković da vlada pripremi zakonski okvir kojim će se na području otoka zabraniti uporaba vatrometa i drugih pirotehničkih sredstava. Vatromet bi se iznimno mogao koristiti isključivo u službene i javne svrhe uz prethodnu jedinica lokalne samouprave i nadležnih tijela.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....