U samo sedam dana otkako je pokrenuta, peticija za Izmjene Zakona o doplatku za djecu prikupila je više od 50 tisuća glasova, a Tea Franjčić, jedna od pokretačica peticije kaže kako im je cilj podignuti iznos dječjeg doplatka koji je trenutno sramotan.
- Dječji doplatak u Hrvatskoj iznosi od 199 do 299 kuna mjesečno, odnosno od 25,87 do 38,90 eura. Cenzus je takav da mnoge obitelji ostaju bez dječjeg doplatka unatoč tome što su na pragu socijalnih slučajeva zbog malih primanja, iako su zaposleni, govori i objašnjava kako taj novac ne može djeci pokriti ni troškove osnovnih potrepština.
Peticiju je pokrenula Građanska inicijativa ‘ZA djecu‘ i traže uvođenje više dohodovnih razreda po uzoru na pojedine članice EU i realne cenzuse te povećanje za svako dijete za najmanje 50 eura, potpuno ukidanje cenzusa i fiksni dječji doplatak za svako dijete bez obzira na primanja u obitelji.
- Dječji doplatak nije se povećao gotovo trideset godina, već je godinama 200 kuna, dok su se uvjeti života povećali što dokazuju i sadašnje cijene. Što mogu kupiti djetetu za 200 kuna? Ovom peticijom dajemo mogućnost vladajućima da nešto promjene., pojašnjava Tea Franjčić.
Problem je kažu iz građanske inicijative velik jer su ukupna ulaganja u djecu i obitelj u Republici Hrvatskoj niža od prosjeka zemalja Europske unije, a također, Hrvatska ulazi u skupinu zemalja sa slabije razvijenim sektorom usluga za djecu. Zbog toga u posljednja dva dana Franjčić dogovara održavanje sastanaka u Hrvatskom saboru. Kako bi došlo do izmjene Zakona o doplatku za djecu i bržeg stavljanja te teme na dnevni red sjednice Hrvatskog sabora, inicijativa mora sakupiti 100.000,00 potpisa.
- Iskreno kada im kupim uloške, šampone, gelove za tuširanje, regeneratore i dezodoranse, na kraju nemam niti dovoljno novaca od doplatka, a to je ono osnovno, pojašnjava nam jedna od članica inicijative, Vanesa, a njena kolegica Helena pak kaže da od doplatka jedino što može je da mu kupi mjesečnu kartu za autobus.
- Ostalih pedeset kuna je za dva ili tri sendviča, dodaje.
"Uvećani dječji doplatci koji ovise o cenzusu za 1 i 2 stupanj koji su svega šest eura veći od običnog dječjeg te se taj dio također treba regulirati i uvećati ga za također minimum 50 eura, tu dolazimo i na uvećani doplatak koji ne ovisi o cenzusu koji bi također trebao biti povećan jer djeca s invaliditetom daleko više potreba imaju", tvrde pokretači peticije.
Smatramo da rastom cijena, uvođenjem eura, gledajući i na iznos prosječnih plaća, dječji doplatak od 25 do 38 eura nikako nije dovoljan da bi dijete imalo ikakve koristi od njega, zaključili su.
Pravo na dječji doplatak ostvaruju djeca do 15. godine života tijekom osnovnoškolskog obrazovanja te za djecu na školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina.
Prema Zakonu o doplatku za djecu pravo na doplatak ostvaruju i djeca s težim ili teškim invaliditetom, do navršene 27. godine ili pak do kraja redovnog školovanja, dok se zdravstveno stanje dokazuje s nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Tako prema posljednjih izmjenama Zakona, za 1. i 2. stupanj invalidnosti djeci je uvećano primanje za pedesetak kuna, odnosno nešto manje od 7 eura.
- Dječji doplatak je pravo svakog djeteta. Ako gledamo sve ostale zemlje Europske unije, primijetit ćete da nigdje dječji doplatak nije tako sramotan i toliko dugo nepromijenjen kao u Hrvatskoj. Kod nas se stalno potiče pronatalitetna politika, međutim tada se treba i omogućiti da sva djeca dobiju ono što zaslužuju, posebno sada u doba poskupljenja i prelaska na euro, kaže Franjčić.