ZAGREB - Ne učinimo li pod hitno nešto s našim školstvom, Hrvatskoj se za 15 do 20 godina može dogoditi da u potpunosti ostane bez intelektualne elite, dramatičan je apel dijela profesora sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Oni već godinama primjećuju da je među mladima koji izlaze iz srednje škole pala razina znanja i motiviranosti. Nove su generacije, žale se profesori, potpuno nepripremljene za studiranje, oni žele sve instant, na brzinu, slabo čitaju, manje su aktivni na predavanjima, ne vode bilješke, jer ionako će sve naći na internetu.
Bolonja u Berlinu
Šlag na tortu je, tvrde naši sugovornici, Bolonjski proces koji je na brojnim fakultetima implementiran “ofrlje” pa je studij pretvoren u “lošu kopiju srednje škole”.
- Dovedeni smo do ruba očaja. Naš je program sada malo proširen gimnazijski. Teoretski vama danas sa studija književnosti može izaći student koji je pročitao samo jedno djelo Ranka Marinkovića ili Miroslava Krleže jer ga više od toga ne smijete opteretiti. Zamislite, više nikome ne smijem dati da pročita Krležine “Zastave” jer one imaju oko 1500 stranica! - ogorčen je prof. dr. Krešimir Nemec s Odjeka za kroatistiku. Na fakultetu radi više od 30 godina. Tužan je, kaže, jer svaki dan gleda kako se sve urušava, a ništa ne može poduzeti.
- Bolonja je kod nas postala mantra. Ako kažete nešto protiv nje, odmah ste neprijatelj. Ovih sam dana bio u Berlinu. I tamo su uveli Bolonju, no oni to rade u potpunosti drugačije. Njihovi studenti itekako studiraju. Naravno da i kod nas ima onih koji rade više od onoga što je propisano.
No, ja sad govorim o općem prosjeku, a on se u odnosu na prijašnje godine znatno srozao - tvrdi prof. Nemec. Iskreno priznaje kako ga je strah i pomisliti što će polovično obrazovani studenti književnosti, kada dođu u razred, moći naučiti svoje učenike i kakve će tek generacije u budućnosti dolaziti na fakultete.
Čitaju samo sažetke
- Već sada ima onih koji upišu književnost, a čitali bi samo sažetke djela na različitim portalima - zgraža se.
Njegov kolega s Odjeka za povijest, prof. dr. Neven Budak, svojedobno dekan Filozofskog fakulteta, ove je pak godine, priča nam, ostao šokiran kada je ispravljajući ispit studentima 1. godine uočio kako pojedini dijelovi eseja nalikuju kao jaje jajetu.
- To me vrlo iznenadilo. Gotovo polovica studenata u esejima je ponavljala rečenice koje su doslovce nabubali iz udžbenika, ponekad bez ikakva ramišljanja jer su ih koristili u sasvim pogrešnom kontekstu - kazao je Budak. Dodao je kako ga je to jako zateklo jer se njegov ispit već šest godina sastoji od eseja, a do sada takvih slučajeva nije imao.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA