RUPA NA SRCU

U splitskoj bolnici muškarcu spašen život dosad nezabilježenim zahvatom: ‘Da nismo to napravili - smrt bi bila neizbježna‘

Splitski pacijent operiran je 3. veljače. Operacija je trajala osam sati, uspješno je obavljena, a kako doznajemo, pacijent je u subotu bio budan

Doc. dr. sc. Mate Petričević; u krugu: mrežica od matrixa

 Paun Paunović/Cropix

Koracima od "sedam milja" Zavod za kardiokirurgiju KBC-a Split "juri" među svjetske centre izvrsnosti koji su po svojem radu "creme de la creme" na tom području medicine, piše Slobodna Dalmacija.

Najveće zasluge za to ima doc. dr. sc. Mate Petričević, specijalist kardiokirurgije i jedan od najboljih hrvatskih kardiokirurga mlađe generacije, podrijetlom Imoćanin (iz Prološca Donjeg), a rođenjem Splićanin, koji se već nekoliko mjeseci nalazi na čelu ovog Zavoda, gdje je došao iz KBC-a Zagreb.

On je prije nekoliko dana sa svojim stručnim timom u splitskoj bolnici obavio vrlo zahtjevnu operaciju srca 65-godišnjeg pacijenta, koja, prema njegovim riječima, nikada do sada nije opisana ni u jednoj svjetskoj medicinskoj literaturi, pa bismo za nju mogli reći da je, zasad, jedinstvena.

- Pacijent je imao akutni infarkt miokarda koji se zakomplicirao rupturom (puknućem) mišića lijeve klijetke. Zbog toga je nastao defekt stijenke lijevog ventrikula (lijeve klijetke), gdje je u srcu nastala rupa promjera šest centimetara - rekao nam je dr. Petričević.

image

Doc. dr. sc. Mate Petričević

Paun Paunović/Cropix

Mrežica od matrixa

Ovaj defekt otkriven je na Badnjak prošle godine i bilo je potrebno što je prije moguće pacijentu "zakrpati" rupu u srcu.

- Defekt je utvrđen ultrazvučnim pregledom, a potvrđen magnetskom rezonancijom. No, operacija se nije mogla odmah obaviti i morali smo sa zahvatom čekati minimalno četiri tjedna, za koje je vrijeme pacijent bio u bolnici. Naime, da bismo mogli šivati srčani mišić, moraju proći najmanje četiri tjedna, budući da je samim infarktom srčani mišić promijenjen i jako je loših svojstava, što bi onemogućilo šivanje - objašnjava dr. Petričević.

Operativni zahvat bilo je nužno obaviti kako bi se čovjeku spasio život.

- Da nismo obavili taj operativni zahvat, smrt bi bila neizbježna jer je pacijent polagano gubio krv u srčanoj ovojnici. Operacijski mortalitet za ovu vrstu rupture iznosi oko 70 posto. Od deset ovako operiranih ljudi, već na operacijskom stolu ili do dolaska u jedinicu intenzivnog liječenja nakon operacije umre njih sedam - kaže dr. Petričević.

Splitski pacijent operiran je 3. veljače. Operacija je trajala osam sati, uspješno je obavljena, a kako doznajemo, pacijent je u subotu bio budan, pio je vodu i više nije bio priključen na respirator.

image

Mrežica od matrixa

- Operativnim zahvatom zbrinuta je rupa na srcu na način da smo postavili posebnu zakrpu od decelulariziranog matrixa (cor-matrix). Riječ je o materijalu koji podsjeća na krpu, odnosno mrežicu od kolagena, na koju se nalijepe matične stanice iz krvi bolesnika. Potom se iz tih matičnih stanica, u staničnoj signalizaciji s okolnim stanicama srčanog mišića, stvara, odnosno razvija novi mišić. Laičkim rječnikom rečeno, srčani mišić ponovno naraste na toj rupi, odnosno popuni je - objašnjava nam postupak dr. Petričević.

Najviše stupanj znanja

Ovakva operacija splitsku bolnicu svrstava u sam svjetski vrh bolnica za kardiokirurške operacije, budući da je ovakva vrsta zahvata neusporedivo teža od, recimo, transplantacije srca, za koju "obični puk" smatra da je nešto najteže u kardiokirurgiji.

- Ovakav tip operativnog zahvata spada u najkompleksnije kardiokirurške procedure, koje su rezervirane za kardiokirurške centre najvišeg stupnja kompetencije, koji obavljaju operativne zahvate visokog rizika na srcu - kaže naš sugovornik.

image

Mrežica od matrixa

Po čemu je ova splitska operacija specifična u odnosu na slične koje su se obavljale po svijetu?

- Nikada i nigdje ovakav operativni zahvat nije obavljen s ovakvom vrstom zakrpe, jer da jest, do sada bi to već bilo publicirano u nekoj od mnogih svjetskih medicinskih publikacija. Ovakav defekt srčanog mišića kod ljudi se događa vrlo rijetko i zato u svijetu nema puno operatera koji se bave ovakvim tipom operativnog zahvata - zaključuje doc. dr. sc. Mate Petričević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. veljača 2022 18:17