Gripa, odnosno komplikacije vezane uz nju odnijele su i 12. žrtvu, po čemu je ova sezona jedna od najsmrtonosnijih od 2010. godine, kada smo u Hrvatskoj imali pandemijsku gripu (tzv. svinjska gripa), piše Slobodna Dalmacija.
Nažalost, opet se radi o malom djetetu, odnosno djevojčici staroj četiri i pol mjeseca, što je sedma splitska žrtva od izbijanja epidemije uoči Božića, piše Slobodna Dalmacija.
Dijete koje nije davalo znakove života, kako doznajemo od prof. dr. Marijana Sarage, predstojnika Klinike za dječje bolesti KBC-a Split, u nedjelju oko 9.30 dovedeno je vozilom Hitne pomoći na Hitni dječji prijam na Firulama, a reanimacija nije dala rezultata.
No, drama obitelji počela je ranije...
Kad su roditelji kod kuće uvidjeli da dijete nije dobro (nisu ga mogli probuditi) odmah su pozvali Hitnu, a dobili su i upute kako reanimirati bebu do dolaska liječnika, što su roditelji i radili. Isti postupak pokušavan je i putom.
Upala pluća
– U bolnici su spremno čekali i još sat vremena provodili reanimaciju. Nažalost, usprkos svim naporima roditelja, djelatnika Hitne, liječnika i medicinskih sestara s Pedijatrije, samo je mogla biti ustanovljena smrt. Odmah je napravljen brzi test na influencu (gripu) i na respiratorni sincicijski virus (RSV). Nalaz je bio pozitivan, odnosno u tijelu djeteta bio je prisutan virus gripe B, kao i virus RSV – kaže prof. dr. Saraga.
U bolnicu je dovedena i sestra blizanka nesretne djevojčice i ostavljena je na promatranju na Klinici za dječje bolesti. Kako doznajemo od dr. Sarage, dijete se dobro osjeća. Treća i najstarija, dvogodišnja sestra koja je imala gripu, također je preventivno ostavljena na liječenju na Klinici za infektologiju.
Inače, respiratorni sincicijski virus (RSV) je vrlo zarazan i obično se javlja tijekom zimskih mjeseci. Više od polovice dojenčadi se susreće s ovim virusom prije prvog rođendana. Većina ima blage simptome – curenje nosa, lagano povišenu temperaturu i kašalj.
U neke dojenčadi bolest se može komplicirati razvojem bronhiolitisa (kada se pluća napune zrakom) i upale pluća. RSV je najčešći uzrok bronhiolitisa i upale pluća djece mlađe od godine dana. Većina, inače zdrave djece s bronhiolitisom počinje se oporavljati već za nekoliko dana.
Dišni putovi
Međutim, kašalj i hroptanje mogu potrajati dulje, pa je potrebno više tjedana do ozdravljenja. Prema nekim istraživanjima RSV infekcija može umanjiti sposobnost imunih stanica u smirivanju upale u dišnim putovima. Nakon preboljelog RSV bronhiolitisa, neka djeca imaju ponavljane epizode kašlja, hroptanja i/ili otežanog disanja tijekom svakoga respiracijskog infekta.
Također, treba pripomenuti da su neka istraživanja ukazala na vezu između ponavljajućih upala pluća prouzročenih respiratornim sincicijskim virusom (RSV) i razvoja astme kasnije u životu.
Nažalost, ovo nije bila i jedina drama koja se odvijala u nedjelju u splitskom KBC-u. Prije opisane tragedije, u nedjelju oko 5 sati ujutro na Hitni kirurški prijam KBC-a Split dovedena je također djevojčica, starosti četiri mjeseca, koja je u bolnicu već dovedena bez znakova života. Iako je napravljena žurna reanimacija djeteta, nažalost, nije bilo pomoći.
Obdukcija bi trebala pokazati točan uzrok smrti. Utvrdi li se komplikacija u vezi s gripom, to bi bila 13. žrtva u Hrvatskoj, a osma u Splitu.
Imunitet
Međutim, u toj dobi bebe znaju preminuti i od sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS), bez vidnog uzroka (tzv. smrt u kolijevci) i nikada se ne utvrdi od čega je dijete točno preminulo.
Nažalost, gripa nije jedino oboljenje od kojeg djeca mogu umrijeti, prije svega zbog slabijeg imuniteta, pa su djeca do druge godine života najugroženija. Nedavno je, o čemu smo također pisali, u splitski KBC na Hitni dječji prijam primljeno dijete iz okolice Sinja koje nije davalo znakove života, a preminulo je od meningokokne sepse.
– Djeca su osjetljivija od odraslih jer nemaju razvijen imunološki sustav i ona su podložnija obolijevanju kao i osobe starije od 65 godina, čiji imunitet slabi. Dječji imunološki sustav nije u potpunosti razvijen do pete godine života, zato djeca i pobolijevaju od dječjih bolesti. Prije, dok nije bilo cjepiva smrtnost djece bila je golema. Tako je mortalitet u 18. stoljeću bio 43 posto, dok je danas 4,3 posto – ističe virusolog dr. Vladimir Draženović, voditelj Nacionalnog centra za influencu.