U Zagrebačkoj katedrali u subotu će u prisutnosti kardinala Edwina Fredericka O’Briena, velikog meštra Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskog, i kardinala Josipa Bozanića, velikog priora za Hrvatsku, biti proglašeno devet hrvatskih vitezova Reda Svetoga groba.
Obredu će prisustvovati još trojica koji su već prije proglašeni vitezovima u inozemstvu, a sada žive u Hrvatskoj. Jedan od njih Claude Grbeša bit će Magistralni delegat za Hrvatsku. Među novim vitezovima dvojica su svećenika i sedam laika, među kojima su akademik Željko Reiner, kipar Kuzma Kovačić, nakladnik dr. Miro Radalj i drugi.
Nedavno osnovana Magistralna delegacija Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskog u Hrvatskoj temelji se na dugoj tradiciji povezanosti Hrvata s Redom i Svetom zemljom.
Dužnosti
“Jedna od zadaća Reda, uz duhovnu komponentu, jest briga o kršćanima u Svetoj zemlji. Tridesetak zemalja u svijetu ima magistralne delegacije, a sada i Hrvatska nakon trogodišnjih priprema”, kaže nam akademik Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskog sabora, uz naglasak da proglašenje vitezom nema nikakve veze s njegovim političkim radom. “To je isključivo moja osobna stvar i odraz moje vjere.”
Svi vitezovi koji će biti proglašeni na obredu što će ga predvoditi kardinal O’Brien do sada su svaki mjesec imali pripreme, a riječ je o Redu koji je izravno podređen Papi.
“Crkva priznaje dva viteška reda, a Red Svetoga groba jeruzalemskog jedini je pod Papom dok su Malteški vitezovi suvereni red. Na ceremonijama nekoć se nosila uniforma, a danas je sve pojednostavljeno”, kaže Reiner. Tako će budući vitezovi u katedrali biti odjeveni u crno odijelo s kravatom Reda, preko kojeg će nositi bijeli plašt s križem. Na glavi će imati kape, na rukama bijele rukavice, a sama ceremonija prilično je složena. Akademik Reiner kaže da je Red utemeljen da se unapređuje duhovnost članova s jedne strane, a s druge da se podupire kršćane u Svetoj zemlji.
Edwina Fredericka O’Briena papa Benedikt XVI. imenovao je nadbiskupom Baltimorea, a prije pet godina i kardinalom i članom Kongregacije za orijentalne crkve i Papinskog vijeća Cor Unum, uz članstvo u Kongregaciji za katolički odgoj. Sudjelovao je u konklavi kada je Franjo postao papa. Konzervativni je svećenik koji se grčevito suprotstavlja pobačaju, a imao je i niz polemika s američkim političarima o raznim temama.
Najistaknutiji hrvatski vitez Svetoga groba bio je kardinal Alojzije Stepinac, a proglašen je 1937. godine. Za vrijeme hodočašća u Svetu zemlju bio je posvećen oltar tada blaženog Nikole Tavelića, hrvatskog franjevačkog misionara.
Povijest reda
Za vrijeme hodočašća Stepinac je dobio odličje viteza Zapovjednika sa zvijezdom Svetoga groba. Regularni kanonici Svetoga groba jeruzalemskoga imali su posjede i u Hrvatskoj, a njih je iz Poljske u Hrvatsku doveo slavonski herceg Andrija, kasnije okrunjen za hrvatsko-ugarskog kralja kao Andrija II. Nekoliko je Dubrovčana, među kojima više konzula Dubrovačke Republike na Cipru, postalo vitezovima u 18. stoljeću.
Hrvatski franjevac s Lopuda fra Bonifacije Drakolica bio je ujedno i prvi koji je poslije križarske obnove Bazilike otvorio Isusov grob 28. kolovoza 1555. godine, nakon što je za to dobio dozvolu sultana Sulejmana, pape Pavla IV. i kralja Karla V.