Petočlano vijeće Vrhovnog suda donijelo je revizijsku odluku koju su u udruzi Franak dočekali s velikim oduševljenjem i nazvali je "prvom odlukom kojom je potvrđeno pravo dužnika na obeštećenje nakon konverzije".
Večernji list je jučer ustvrdio kako je spomenuta revizijska odluka veliki korak prije Opće sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda u kojem bi taj sud u drugom pokušaju trebao zauzeti pravno stajalište imaju li korisnici kredita u "švicarcima" koji su izvršili konverziju u eure ista prava na obeštećenje na preplaćeno kao i oni koji nisu ugovorili konverziju.
Međutim, Vrhovni je sud jučer kasno popodne na tekst objavljen u Večernjem listu reagirao priopćenjem u kojem navodi kako ta "sudska odluka nema značenje koje joj pridaje udruga Franak".
O kakvoj se, dakle, odluci radi?
Petočlano vijeće Vrhovnog suda pod predsjedanjem suca Ivana Vučemila na sjednici održanoj 15. studenoga prošle godine, odbacilo je kao nedopušten revizijski zahtjev Privredne banke Zagreb podnesen protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Rijeci u slučaju Splićanina M. K.
Vrhovni je sud konstatirao da Splićanin M. K., iako je nakon 2014. izvršio konverziju kredita, i dalje ima pravni interes tražiti da se sudski utvrdi jesu li pojedine odredbe ugovora o potrošačkom kreditu koji je 2007. sklopio s Privrednom bankom ništetne.
Interpretacije
Ta odluka petočlanog vijeća Vrhovnog suda kojeg čine predsjednik vijeća Ivan Vučemil te sutkinja izvjestiteljica Jasenka Žabčić i članovi Viktorija Lovrić, Marina Paulić i Darko Milković, koja je donesena prije četiri mjeseca, strankama je dostavljena ovih dana.
Evo kratke kronologije tog slučaja. Privredna banka zatražila je reviziju pravomoćne presude Županijskog suda u Rijeci donesenu povodom tužbe korisnika kredita, Splićanina M. K. protiv te banke. Županijski sud u Rijeci je presudio da je odredba Ugovora o kreditiranju o promjenjivoj kamatnoj stopi koji je M. K. 2007. sklopio s Privrednom bankom - ništetna te da mu banka na ime preplaćenog iznosa mora isplatiti 49.639 kuna (6660 eura) uz pripadajuće zatezne kamate.
Privredna banka je u zahtjevu za reviziju upućenom Vrhovnom sudu tvrdila da je presuda riječkog Županijskog suda nezakonita jer je M. K. obeštećen samom konverzijom kredita iz "švicarca" u euro pa je od Vrhovnog suda zatražila da je poništi i predmet vrati na ponovno suđenje.
Međutim, spomenuto vijeće Vrhovnog suda je revizijski zahtjev odbacilo kao nedopušten.
I dok udruga Franak navedenu revizijsku odluku Vrhovnog suda proglašava prvom odlukom odaslanom sa suda kojom taj sud korisnicima kredita priznaje pravo na obeštećnje nakon konverzije, na Vrhovnom sudu neslužbeno tvrde kako je interpretacija udruge Franak "bura u čaši vode" i "običan spin".
U svom jučerašnjem priopćenju Vrhovni sud ističe da se odluka sudskog vijeća u slučaju M. K. temelji na pravnom stajalištu zauzetom u ranijoj odluci toga suda donesenoj u veljače 2019. "U odluci iz 2019." ističe se u priopćenju, " izraženo je pravno shvaćanje da korisnik ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojednih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvario eventualna prava za koja smatra da mu pripadaju. Izvan ovog navoda sudska odluka nema značenje koje joj pridaje udruga Franak".
Pravne implikacije
Zanimalo nas je kako na revizijsku odluku Vrhovnog suda i njezine pravne implikacije, gleda odvjetnik V. K., Zvonimir Bučan.
"Ova odluka Vrhovnog suda znači da ako je netko pristao na konverziju kredita iz ‘švicarca‘ u euro, i nakon konverzije ima pravni interes pred sudom dokazivati i dokazati da su pojedine odredbe ugovora o kreditiranju ništetne. Moj klijent je upravo to dokazao pred Županijskim sudom u Rijeci i Vrhovni je sud ovom odlukom pokazao da se slaže s pravnim stajalištem Županijskog suda u Rijeci", rekao nam je odvjetnik.
Na pitanje slaže li se s udrugom Franak koja tvrdi da je ovom odlukom Vrhovni sud prvi put potvrdio pravo dužnika na obeštećenje nakon konverzije, Bučan odgovara suzdržano: "Ja bih rekao da je to jedan korak prema tome da Vrhovni sud stabilizira ispravan stav o tome pitanju".
Bučan također pojašnjava da je njegov klijent u ovom sudskom sporu tužio banku samo zbog ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi, ali da će nakon što je Vrhovni sud odbacio Reviziju Privredne banke, uskoro pokrenuti i novi sudski spor u kojem će od suda tražiti proglašenje ništetnim i ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli.