Do kraja mandata ove Vlade Hrvatska bi trebala dobiti učinkovitu i puno bolju javnu upravu, istaknuto je na 9. međunarodnoj konferenciji o javnoj upravi koja se u četvrtak i petak održava u Vukovaru u organizaciji vukovarskog Veleučilišta Lavoslava Ružičke i zagrebačkoga Pravnog fakulteta, uz ocjenu kako je decentralizacija javne uprave već vidljiva i mjerljiva.
"Osim toga, prvi put u Hrvatskoj dogodilo se da je fiskalna korak ispred funkcionalne decentralizacije, a ono što slijedi je povjeravanje poslova državne uprave županijama, što će rezultirati bržom i učinkovitijom javnom upravom. Riječ je o mjeri koja će biti započeta i završena u ovoj kalendarskoj godini. Očekujemo zakon o sustavu državne uprave za nekih dvadesetak dana. Čeka nas veliki posao i mogu reći da je to test za cijelu javnu upravu", rekla je državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac.
Po njezinim riječima, samo za primjenu dijela zakona o povjeravanju poslova do kraja godine mora biti doneseno više od 60 zakona.
Rimac je također rekla kako će župani povjeravanjem poslova državne uprave županiji dobiti veliku odgovornost. "Županije dobivaju 200 novih postupaka, a do sada su, ne gledajaući kroz decentraliziranu funkciju, imale oko 80 postupaka, što znači jednu veliku odgovornost, a država do daljnjega zadržava mehanizam kontrole cijelog sustava. Ovo su povjereni poslovi, što znači da - ako sutra neki čelnik regionalne samouprave u slučaju Pelješkog mosta ne radi dovoljno brzo izvlaštenje - resorno ministarstvo može predmet povući u samo ministarstvo i riješiti ga u žurnom postupku", objasnila je Rimac.
Rekla je i kako će se smanjiti broj službenika, koji više neće biti državni, te kako sam zakon sadržava i odluku ministra o otpremninama za razdoblje do 2025. godine za one koji imaju uvjete. Po evidencijama Ministarstva uprave, oko 700 službenika i namještenika ima uvjete za jedan oblik mirovine, to jest izlazak iz sustava, rekla je i dodala kako je sigurno da će u županije doći manji broj službenika nego što ih danas ima u državnoj upravi.
Po riječima povjerenika za informiranje Republike Hrvatske Zorana Pičuljana, javna uprava i javni servis su ono što svaku državu čini uređenom, demokratskom i dobrom, i u tome dijelu Hrvatska mora osnažiti svoju upravu, a poslove javne uprave istaknuti kao poziv koji je jednako vrijedan kao nastavnički i sudački i za takva radna mjesta moraju konkurirati samo najbolji.
"To je ono što Hrvatska duguje sebi i svojim mladim ljudima", poručio je Pičuljan i dodao kako je percepcija javnosti da javna uprava u Hrvatskoj nije dovoljno učinkovita, a slična su i međunarodna vrednovanja hrvatske javne uprave. Po njegovim riječima, temeljni problem hrvatske javne uprave je profesionalno i kompetetno upravljanje javnim servisom koji treba biti iznad strančarenja i stranaštva. Također je upozorio da se pravilan ustroj javne uprave u Hrvatskoj godinama odgađa.
"Mi ovu temu ne stavljamo na dnevni red, već ju rješavamo parcijalno", ocijenio je, dodajući kako je odgovornost za javnu upravu ponajprije na onima koji donose političke odluke te na upravnim stručnjacima i akademskoj zajednici, a aktivniji bi trebali biti i sami građani u traženju prava na što kvalitetniju upravu.
Na konferenciji sudjeluje i profesor emeritus pariškoga Sveučilišta Pantheon.Assas Marc Gjidara, koji je upoređujući francusku i hrvatsku javnu upravu rekao kako je francuska uprava znatno učinkovitija i funkcionira na dobroj osnovi.
"Ono što drži državu je javna uprava. Možemo biti bez vlade, ali ne i bez javne uprave", istaknuo je.
Sudionike konferencije pozdravio je dekan Veleučilišta Lavoslava Ružičke iz Vukovara Željko Sudarić, koji je rekao da to veleučilište kroz obrazovanje budućih službenika u javnoj upravi čini sve kako bi Hrvatska dobila modernu, učinkovitu i transparetnu javnu upravu na zadovoljstvo građana.