Masovniji odlasci nastavnika na bolovanje u koronakrizi i nemogućnost pronalaska zamjena doveli su do problema u organizaciji nastave. Iako u potrazi za zamjenskim kadrom škole uzastopce raspisuju natječaje, nema potencijalnih kandidata. Najveća je potražnja za nastavnicima informatike, matematike, fizike, stranih jezika, po novome i razredne nastave. Jedino gdje nema deficita, kažu ravnatelji, su predmeti povijest i hrvatski jezik. Riječ je o starom problemu na koji su više puta upozoravali ravnatelji i sindikati, no sada je očito eskalirao.
Zajedničko svim oglasima, bilo da zapošljavaju nastavnike na određeno ili neodređeno vrijeme, jest napomena: radno iskustvo - nije važno.
Nestručan kadar
Osmaši zagrebačke OŠ Bartola Kašića od početka školske godine dosad su promijenili šest nastavnika matematike. Roditelji upozoravaju na apsurdnost situacije. Imaju razumijevanje za školu, jer, kažu, nisu oni krivi što im se nitko ne javlja na natječaj, no nezadovoljni su jer zbog česte promjene profesora pada kvaliteta nastave.
- Profesori matematike se mijenjaju svaka dva-tri tjedna, nakon što im je stalna profesorica prošle školske godine uzela slobodnu godinu jer se nije mogla nositi sa situacijom vezanom uz koronu, a druga je na porodiljnom. Otada se mijenjaju profesori, što dovodi do rascjepkanog učenja. Nakon prošlogodišnjeg štrajka pa proljetne online nastave, a sada i stalne promjene nastavnika, bojim se da će učenici pred upis u srednju školu biti matematički nepotkovani - opisuju situaciju roditelji.
U školi potvrđuju: "Roditelji su nezadovoljni, nezadovoljna sam i ja, no na natječaje nam se nitko ne javlja. Jedna je nastavnica matematike na porodiljnom, druga na bolovanju pa smo početkom školske godine raspisali prvi natječaj za zamjenu do lipnja. Javila se profesorica matematike, primljena je, no dala je otkaz nakon tri-četiri tjedna jer je u drugoj školi dobila ugovor na neodređeno". Nakon toga, objašnjava ravnateljica Dijana Kopčić, koriste zakonsku mogućnost primanja nestručnog kadra na rok od 60 dana, nakon čega ponovno trebaju raspisati natječaj.
Stimulirati mlade
Škola traži nastavnika na sve moguće načine. Na Zavodu za zapošljavanje ih nema, pa su kontaktirali FER i PMF, a i u kontaktu su s ostalim ravnateljima, za slučaj da je nekome od njihovih istekao ugovor. Unatoč svemu, učenici nisu izgubili niti jedan sat matematike. Umijeće je ovo održati, kažu u školi.
Da deficit kadra nije samo ozbiljan nego najveći problem koji kronično osjećaju u školama, upozorava ravnateljica zagrebačke XV. gimnazije (MIOC). - Nedostaje nastavnika matematike, informatike i fizike. Svi smo svjesni situacije s jačanjem IT sektora, gdje nam odlazi puno kadrova. Po nekoliko puta se raspisuju natječaji, a posebno je teško naći ljude na određeno vrijeme.
Takvi natječaji su apsolutno neprivlačni. Morat će se stimulirati zapošljavanje mladih ljudi, inače ćemo brzo doći do toga da ćemo imati nestručan kadar. Već sada nam u škole dolaze ljudi iz susjednih država, a razmišlja se i o povlačenju profesora iz mirovine - kaže ravnateljica Ljiljana Crnković.
Stari problem
Problem deficita profesora matematike koji u škole dolaze na kapaljku potvrđuje i ravnatelj zagrebačke Treće ekonomske škole, Bernard Iličić. - Velika je razlika kad vam se na natječaj za neku struku javi 20 ljudi ili jedan čovjek. Prisiljeni ste uzeti što se nudi, što ne znači nužno da neće zadovoljiti, no dugoročno to predstavlja problem s aspekta kvalitete nastave - kaže ravnatelj.
U Udruzi ravnatelja srednjih škola više su puta upozoravali Ministarstvo na problem. - Ovo je stari problem. Nastavnika informatike tražim već drugim natječajem. Imamo kandidate koji kažu da žele doći u školu da se odmore. Škola danas sigurno nije mjesto na kojem bi se netko odmarao. Ravnatelji slave kad nađu bilo koga motiviranog za bilo koje radno mjesto. Godinama tražimo barem nekakav poticaj za one zaposlenike koji više rade i trude se i ništa - kaže predsjednica Udruge Suzana Hitrec, ujedno ravnateljica Upravne škole Zagreb.