Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba predložio je Gradskoj skupštini da odobri postavljanje spomen-ploče ili drugog trajnog obilježja u Zagrebu posvećenoga osobama preminulim od posljedica bolesti uzrokovanih virusom covid-19.
U obrazloženju prijedloga navodi se da je prema službenim podacima u Hrvatskoj od korone preminulo 18.213 osoba, od čega 5585 u Gradu Zagrebu. U gradskom SDP-u smatraju kako je u svjetlu toga, a i činjenice da je pandemija i službeno okončana, primjereno i utemeljeno "postavljanja spomen-ploče ili drugog trajnog obilježja posvećenoga osobama preminulim od posljedica bolesti uzrokovanih virusom covid-19, kao mjesta trajnog pijeteta svima koji su tijekom pandemije doživjeli patnju i gubitke, ali i mjesta na kojem će građani moći iskazati vlastite osjećaje, poštovanje i sućut".
Počast svima koji su izgubili život
Prijedlog gradskog SDP-a potpisao je predsjednik Gradske Skupštine Joško Klisović, koji za Jutarnji list pojašnjava kako se na ovaj način želi odati počast svima koji su izgubili život u borbi s koronom i smatra da je to potrebno s obzirom na to da je od ove bolesti preminulo više osoba nego što je poginulo ljudi u ratu. "Važno je da ne zaboravimo te ljude i da sjećanja na njih ne prekrije prašina". Tvrdi da su s ovim prijedlogom prethodno upoznali i gradonačelnika Tomislava Tomaševića, koji se s njime složio. "Kazao nam je da to formuliramo kroz prijedlog za sjednicu Gradske skupštine".
Klisović u ovom trenutku ne zna gdje bi spomen-ploča trebala biti postavljena ni što bi na njoj trebalo pisati. "Pa, mogla bi biti postavljena kod zgrade Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar‘, koji je imao veliku ulogu u borbi protiv korone, ili na Velesajmu, gdje su ljudi cijepljeni. Odluku o tekstu i samoj lokaciji spomen-ploče ostavljamo gradonačelniku i njegovim službama." Na pitanje bi li spomenik žrtvama korone bio primjereniji od spomen-ploče, Klisović nije siguran te donošenje odluke o tome prebacuje na gradonačelnika.
Prijedlog na sjednici Skupštine
Gradski SDP traži da se ovaj prijedlog uvrsti na sljedeću sjednicu Gradske skupštine, koja će se održati 23. svibnja, i da potom isto tijelo od gradonačelnika zatraži da u roku od 90 dana izvijesti o mogućnostima postavljanja spomen-ploče ili drugog trajnog obilježja. "Teško mi je reći kada bi spomen-ploča mogla biti postavljena. Važno je da se donese odluka o tome pa da se pokrene procedura o njenom izgledu i mjestu postavljanja", ističe Klisović, koji očekuje podršku gradskih zastupnika za ovaj prijedlog jer "ni za koga nije kontroverzan".
Predsjednik Gradske skupštine tvrdi kako su na ideju o postavljenu obilježja žrtvama korone potaknuti i sličnim spomen-obilježjima u mnogim svjetskim gradovima.
Prema dostupnim informacijama, u nekoliko velikih svjetskih gradova dosad su napravljeni svojevrsni spomenici ili su formirani prostori sjećanja na preminule od korone. No, inicijativu za njih pokretale su razne nevladine udruge ili sami stanovnici tih gradova, a ne lokalne ili državne vlasti. Stoga se ti spomenici smatraju privremenima. Primjerice, u Londonu su umjetnici napravili mural od 150 tisuća ružičastih i crvenih srca uz jednu bolnicu. U São Paulu je niknuo spomenik s 300 uklesanih imena zdravstvenih radnika koji su umrli od korone. U Bergamu je pokrenuta inicijativa za sadnju sadnica u gradskom parku u sjećanje na preminule, dok je u Washingtonu u parku National Mall izvješeno 650.000 bijelih zastava u znak sjećanja na preminule.