Voditelj studija terorizma i međunarodne sigurnosti na Filozofskom fakultetu, Mirko Bilandžić, ističe kako Schengen nije suspendiran, nego je reduciran zbog izvanrednih uvjeta u pogledu procesa graničnih kretanja uvjetovanih sigurnosnim događajima i činjenice da je sigurnost u nadležnosti država članica EU.
"Od rata u Siriji 2011. godine imamo izvanredne uvjete i zaokret po pitanju migracija u Europi. Migracije imaju drugačiji status nego prije kad su bile socijalno ili ekonomsko pitanje. Sad su sekuritizirano pitanje, što znači da ih se shvaća kao prijetnju opstojnosti državama i društvima u koja dolaze, što zahtijeva izvanredne mjere kao odgovor. Sve se to događa u sklopu nečega što ima globaliziranu dimenziju, a to je politička strategija političkog islama ili islamizma te sukob Zapada i niza muslimanskih država. Njihovi konstitutivni elementi su terorizam. Onda, naravno, da postoji objektivna dimenzija prijetnji", kaže Bilandžić.
Dodaje da, osim objektivne, postoji i subjektivna, socijalno konstruirana dimenzija. Empirijske znanstvene i policy stručne analize ukazuju da migranti ukupno nisu teroristi.
"S druge strane, ako pogledamo Zapadnu Europu u posljednjem desetljeću, svi teroristički udari bili su vezani uz migrante. Logično je da postoji ta konstrukcija straha da takvi akteri dolaze izvana i da se želi spriječiti njihov ulazak na područje EU. No ako pogledamo detaljnije te terorističke udare u EU, gotovo svi su bili slučajevi domaće radikalizacije. To znači da su ih počinili državljani tih država koji su podrijetlom migranti, druga ili treća generacija koja živi na području EU. To ukazuje na disfunkcionalnost njihove integracije, ograničene sposobnosti obavještajnih sustava zapadnih država, ali i poremećaje statusa azila", naglašava Bilandžić.
Stručnjak ističe kako se može očekivati jačanje krijumčarenja ilegalnih migranata jer raste broj migranata na granicama EU.
"Ta se kriminogenost događa cijelo vrijeme različitim intenzitetima i može se očekivati da će doći do porasta jer je vezana uz pojačana migrantska kretanja. U ovom trenutku u Europi postoje politički faktori sa sigurnosnim dimenzijama koji mogu ići prema terorizmu. Kao refleksija utjecaja recentnog sukoba Hamasa i Izraela, u posljednjih 15-20 dana u Europi postoje ozbiljne naznake da se to događa. Kad postoje takvi strukturalni uvjeti za nasilje, demonstracije i antidemonstracije, postoji mogućnost da se nasilje doista i dogodi", ističe Mirko Bilandžić.
Na pitanje je li Hrvatska potencijalna meta, naš sugovornik kaže da razina opće opasnosti u Hrvatskoj postoji, ali je manja nego u zemljama Zapadne Europe.
"Meta svih islamista je Zapad. Hrvatska je na Zapadu i logično je da postoji razina opće opasnosti za Hrvatsku. Ne može se reći da nismo potencijalno ugroženi. Ali u pogledu izravnih prijetnji, Hrvatska je nisko rangirana", kaže doktor političkih znanosti.