Kako se Covid-19 dramatično širi svijetom, zdravstvene vlasti niza zemalja sve češće najavljuju uvođenje seroloških testova kao novu mjeru, važnu mjeru usporavanja pandemije te korak prema povratku u normalnost.
Da bi Hrvatska ovaj tjedan mogla uvesti prve serološke testove, na konferenciji za novinare Stožera civilne zaštite najavio je i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) dr. Krunoslav Capak.
Inače, HZJZ ima najdulju tradiciju u virološkoj dijagnostici, a Odjel za virologiju HZJZ-a je 2006. godine imenovan Referentnim centrom Ministarstva zdravstva za dijagnostiku virusnih infekcija dišnog sustava.
Dostupnost
- HZJZ razmatra mogućnost uvođenja serološke dijagnostike Covida-19. Serološkom dijagnostikom određuje se prisutnost protutijela u krvi. Serologija, kao i svaka druga dijagnostika, ima svojih prednosti i nedostataka.
Najvažnije ograničenje ove dijagnostike jest da se protutijela pojavljuju krajem prvog tjedna od početka bolesti, što znači da su u ranoj fazi bolesti mogući lažno negativni rezultati, tj. osoba može biti zaražena, a rezultat serologije može biti negativan.
Postoji nekoliko proizvođača ovih testova, a koji će se testovi koristiti ovisi o dostupnosti i, ono što je najvažnije, karakteristikama testa.
Budući da su ovi testovi više namijenjeni procjenjivanju proširenosti Covida-19, testiranje će se provoditi u skladu s preporukama Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) - rekla nam je dr. Tatjana Vilibić Čavlek, voditeljica Odjela za virološku serologiju HZJZ.
Naša sugovornica ističe da su serološki testovi važni kada se želi odrediti proširenost virusa u populaciji.
- S obzirom na to da su opisane i asimptomatske infekcije, odnosno da su osobe zaražene, a ne pokazuju znakove bolesti, određivanjem protutijela možemo odrediti je li osoba bila izložena virusu i stekla imunost.
Osobe bez simptoma bolesti vjerojatno se neće javljati liječniku niti će im se raditi dijagnostika te u tim slučajevima jedino serološkim testovima možemo provjeriti njihov imunološki status - dodala je dr. Vilibić Čavlek.
Dr. Irena Tabain, voditeljica Odjela za izravnu virološku dijagnostiku, pojasnila je da se serološkim testovima mogu određivati IgM, IgG i IgA protutijela.
- IgM protutijela su prva protutijela koja se javljaju kao odgovor na virusnu infekciju. Obično ih možemo dokazati krajem prvog tjedna od početka bolesti.
Akutna faza
Njihova je prisutnost u krvi prolazna, što znači da se mogu naći tijekom akutne faze bolesti i neko vrijeme poslije, a zatim nestaju.
Stoga nalaz IgM protutijela ukazuje na akutnu ili nedavnu infekciju. IgG protutijela pojavljuju se ubrzo nakon IgM protutijela, dosežu visoku razinu tijekom akutne bolesti, a nakon preboljenja bolesti njihova razina opada na niže vrijednosti te takva ostaju prisutna dulje vrijeme i štite od ponovne infekcije.
Serološkim je testovima moguće dokazati i IgA protutijela koja pokazuju sličnu pojavnost kao i IgM protutijela - naglasila je dr. Irena Tabain.
Dodaje kako se za serološko testiranje uzima uzorak venske krvi iz kojeg se potom odvoji serum.
- Tzv. brzi testovi mogu se izvoditi i iz uzorka kapilarne krvi. Rezultati brzih testova mogu se očitati već kroz nekoliko minuta, dok je za klasične serološke imunotestove rezultat moguće dobiti kroz 3-4 sata.
Cijena serološkog testa ovisi o vrsti testa. Postoje tzv. brzi imunokromatografski testovi koji su obično jeftiniji te klasični imunoenzimski testovi čija je cijena veća. Riječ je o novim testovima te je za očekivati i da cijena bude veća od testova koji su u primjeni, ali i njihove se cijene značajno razlikuju - rekla je dr. Tabain.
Antigen virusa
Istaknula je kako se serološkim testovima dokazuju specifična protutijela u krvi, dok se PCR metodom dokazuje prisutnost virusnog RNK (specifičnog dijela virusnog genoma) u uzorcima iz dišnog sustava.
- U početku bolesti virus je prisutan u dišnom sustavu te ga je moguće dokazati u obrisku nazofarinksa (nosni dio ždrijela) i ždrijela izravnim virološkim metodama u koje spada i PCR. U istim je uzorcima moguće dokazati i antigen virusa, dok će serološki nalaz u toj fazi biti negativan.
Svi testovi koji se koriste u dijagnostici moraju biti validirani, što uključuje i molekularne i serološke testove. Validacija je skup postupaka kojima provjeravamo točnost, odnosno pouzdanost testa.
Za dijagnostiku se odabiru oni testovi koji daju najmanje lažno pozitivnih, odnosno lažno negativnih rezultata. Budući da je riječ o novim serološkim testovima, svi oni moraju proći provjeru prikladnosti za uporabu u dijagnostici - zaključila je dr. Tabain.