Tijekom rasprave o Zakonu o referendumu otvorit će se, kaže ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, i pitanje izmjene Ustava i definiranja pitanja o kojima se ne može odlučivati na referendumu. Pokaže li se rasprava konstruktivnom, HDZ će razgovarati s oporbom oko postizanja konsenzusa o promjeni Ustava.
Predloži li HDZ da se Ustavom zabrani referendumsko odlučivanje o ljudskim pravima, dobit će bezuvjetnu podršku oporbenog SDP-a i zeleno-lijeve koalicije, dok podrška Domovinskog pokreta ovisi o definiciji ljudskih prava. Most je protiv bilo kakve intervencije u Ustav, no i bez njih već postoji dvotrećinska većina (101 zastupnik) za ustavno uređenje referendumske materije.
Glavne izmjene Zakona o referendumu koje je predstavio ministar Malenica odnose se na produljenje roka za prikupljanje potpisa za referendum s 15 na 30 dana (potrebni su potpisi deset posto birača), na to da Državno izborno povjerenstvo (DIP) provjerava je li pitanje jasno, sugestivno ili obmanjujuće, da se uvodi jedinstveni obrazac za prikupljanje potpisa dostupan na stranicama DIP-a (sadrži datum, OIB te ime i prezime birača).
Nadalje, potpisi se ne bi prikupljali u tijelima državne uprave, a ukupni rok za prikupljanje i predaju potpisa bio bi 35 dana. DIP-u se daje 15 dana za provjeru valjanosti potpisa, a pošto utvrdi da su valjani, Sabor ima 30 dana za raspisivanje referenduma.
Protureferendum
Sabor bi imao pravo postaviti pitanje ustavnosti referendumskog pitanja o čemu odlučuje Ustavni sud, a tada se rok za raspisivanje od 30 dana produljuje. Nadalje, ako DIP utvrdi da inicijativa nije prikupila dovoljno potpisa, imaju rok od 15 dana za žalbu Visokom upravnom sudu.
Referendum se neće raspisivati ako Sabor prihvati referendumsku inicijativu te ako Sabor ponudi svoje rješenje, a inicijativa ga prihvati. Ako do toga ne dođe, Sabor može ići s protureferendumom koji se provodi istodobno s referendumom.
- Sustavno uređivanje referendumskog pitanja u Hrvatskoj nemoguće je bez intervencije u Ustav i definiranja tema koje ne mogu biti predmet referendumskog odlučivanja, kao što je smanjivanje ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. Mi smo prije nekoliko godina uputili prijedlog za promjenu Ustava u tom smjeru i smatramo da je to preduvjet bilo kakvog daljnjeg uređenja referendumskog odlučivanja - kaže predsjednik SDP-a Peđa Grbin i navodi kako bi SDP podržao ovakvu intervenciju u Ustav bez da je bilo čime uvjetuje.
- U ovom je trenutku prioritet intervenirati tamo gdje se može postići dogovor, a bojim se da bi širenje promjene Ustava i na druga područja gdje je evidentno da ne možemo postići dogovor bio put u propast ove inicijative. Toga smo bili svjesni i prije nekoliko godina kada smo uputili prijedlog za promjenu Ustava samo u dijelu koji se odnosi na referendum i dobili za to potporu predstavnika nacionalnih manjina, iako su i tada bili dio vladajuće većine - navodi predsjednik SDP-a.
Rat pojmova
Politički tajnik Domovinskog pokreta Mario Radić kaže da bi podrška izmjeni Ustava oko referenduma ovisila o definiciji ljudskih prava.
- To je rat pojmova. Sve ovisi o tome što se podrazumijeva pod ljudskim pravima. Proračun ne može na referendum, kao ni ljudska i manjinska prava u nekom dijelu, ali sve je to stvar pojmova i kako ih netko gleda. Pobačaj je, recimo, tema oko koje se ne bismo složili spada li u ljudska prava - kaže Radić.
Pozdravlja produljenje roka za prikupljanje potpisa, odustajanje od toga da se prikupljaju u tijelima državne uprave te obavezu DIP-a da provjeri formalnu zakonitost pitanja.
- Podržali bismo izmjenu Ustava tako da se ljudska prva izuzmu od pitanja za referendum ili da postoji cenzus kod izlaznosti. Apsolutna ljudska prava se nikako ne bi mogla mijenjati (zabrana tortura i mučenja i sl.). Njih nema puno, ali ne smiju se dirati - kaže Sandra Benčić iz zeleno-lijevog bloka, napominjući da time ne bi trgovali. - Ustav ne smije biti predmet trgovanja - izričita je Benčić.
Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja kaže da njegova stranka ne bi podržala izmjenu Ustava kojom bi se definirala pitanja nepodobna za referendum.
- Most želi referendum olakšati, a ne otežati i smatramo da o pitanjima ne može odlučivati nitko, osim samih građana - kaže Grmoja.
Profesorica ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci Sanja Barić pozdravlja izmjene Zakona o referendumu. Također smatra da bi bilo dobro definirati što ne može na referendum, ali se za to mora mijenjati Ustav.