ZAGREB - Vlast i oporba u Hrvatskoj postigli su strateški konsenzus po pitanju suradnje s Haaškim sudom. Svi vodeći akteri na političkoj sceni smatraju da je suradnja s Haagom u potrazi za tzv. topničkim dnevnicima potpuna i bez zadrške. Daljnje inzistiranje na tom predmetu politička je manipulacija.
Što je, zapravo, problem?
- Uvjereni smo da je hrvatska Vlada pokazala najbolju volju da riješi slučaj topničkih dnevnika. Dio tražene dokumentacije pronašli smo i predali, za dio smo ustanovili da je uništen ili otuđen, a ako glavnom haaškom tužitelju ne bude dovoljno, očekujemo da nam kaže čime je, zapravo, nezadovoljan - izjavio je visoki izvor u hrvatskoj Vladi.
Hrvatski su dužnosnici očito ohrabreni nedavnim posjetom Stephena Rappa, američkog veleposlanika za pitanje ratnih zločina. Rapp je u Zagrebu prenio stav američke vlade koja smatra da Hrvatska u cijelosti surađuje s Haaškim sudom. Istodobno je izrazio i nezadovoljstvo činjenicom da se hrvatski pregovori s EU uvjetuju stavom Haaškog tužiteljstva.
Američki veleposlanik za ratne zločine taj će stav prenijeti i samome Brammertzu tijekom sutrašnjeg susreta na Brijunima, a zatim i vladama Nizozemske i Velike Britanije, koje će službeno posjetiti do kraja tjedna. Kako doznajemo, Rapp će u Londonu i Amsterdamu biti primljen na najvišoj državnoj razini, a razgovarat će i s ministrima vanjskih poslova. U diplomatskim krugovima ova američka inicijativa tumači se kao iznimno zalaganje za ulazak Hrvatske u EU.
Naš sugovornik, koji je član Savjeta za suradnju s Haaškim sudom, smatra da je hrvatska Vlada ispunila zahtjeve Haaškog tužiteljstva.
Hrvatski su istražitelji, naposljetku, putem međunarodne pravne pomoći zatražili i svjedočenje trojice UN-ovih časnika koji su imali uvid ili bili u posjedu “dokumentacije o uporabi topništva tijekom vojne operacije Oluja”.
Riječ je o Viktoru Tarusinu i Aleksandru Černetskom, dvojici ruskih državljana i časnika UN-a, te Peteru G. Williamsu, bivšem zamjeniku vojnog promatrača UN-a u Zagrebu. Trojici UN-ovih časnika koji su, prema podacima istrage, bili u posjedu dokumenata HV-a, upućen je poziv za svjedočenje na njihove sadašnje adrese u Moskvu, London i Jakartu. Hrvatskom se pravosuđu iz Moskve odazvao samo jedan pozvani UN-ovac, odbivši mogućnost svjedočenja uz obrazloženje da “ono nije u njegovu interesu”.
Poziv svjedocima
Sa stavom hrvatske Vlade potpuno se slaže i predsjednik Ivo Josipović. - Hrvatska je pokazala dobru volju u suradnji s Haaškim tužiteljstvom i nesumnjivo potvrdila svoju vjerodostojnost u suradnji s Haaškim sudom - preneseno nam je iz Ureda predsjednika RH uoči sastanka sa Sergeom Brammertzom.
Razgovor će se voditi oko konkretnih pravnih i istražnih radnji kojima je Brammertz, navodno, nezadovoljan. Josipović je, kao haaški stručnjak, ozbiljan sugovornik za tužitelja. Potporu hrvatskoj Vladi nedavno je dao i lider oporbe Zoran Milanović.
Govor premijerke Jadranke Kosor: EU najstroži prema nama
1. Naše članstvo u NATO-u i skori ulazak u EU vidim kao izgradnju moderne kuće na sigurnim temeljima. Ta kuća je, dakako, sama po sebi vrijedna, ali njezina konačna vrijednost ovisit će i o kvaliteti susjedstva.
2. Želim govoriti danas o našim susjedima u jugoistočnoj Europi i o njihovoj perspektivi da nam se pridruže u euroatlantskoj zajednici demokracija. Poput Hrvatske, oni također imaju pravo na perspektivu ulaska u NATO i Europsku Uniju. Imaju pravo tražiti i raditi u izgradnji zajedničke budućnosti mira, sigurnosti i prosperiteta.
3. Cijenim američku potporu politici hrvatske Vlade temeljenu na tri ključna stupa: završetak pregovora s EU, jačanje pravne države kroz beskompromisnu borbu protiv korupcije i odlučna implementacija Programa gospodarskog oporavka.
4. Imajući u vidu novu strategiju za Afganistan i potrebe naših saveznika, nedavno je Hrvatski sabor potvrdio odluku Vlade o upućivanju dodatnih snaga u Afganistan.
5. Republlika Hrvatska prolazi kroz dosad najrigoroznije pregovore za članstvo u Europskoj Uniji i drago mi je što smo pokazali spremnost i sposobnost u rješavanju svih obveza vezanih uz proces pregovora.
6. Moj program gospodarskog oporavka možda je najradikalniji reformski proces od hrvatske nezavisnosti do danas. ( T. Krasnec, S. Pavić)