Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić u intervjuu za Jutarnji list komentirao je novu aferu koja je potresla javnu televiziju. Tjednik Nacional, naime, objavio je ispovijest novinarke koja je za seksualno uznemiravanje optužila Mislava Stipića, ravnatelja
HRT-ove jedinice Poslovanje. Bačić je detaljno govorio o tom slučaju.
Kada ste saznali za slučaj u kojem je optužen jedan od ravnatelja i što ste, kao glavni ravnatelj, poduzeli u vezi s tim?
- U prosincu 2020. dobio sam informaciju da je jedna djelatnica IMS-a u razgovoru s nadređenom rukovoditeljicom IMS-a Katarinom Perišom Čakarun, prigodom razgovora o njezinu napredovanju, tražila da joj se da plaća viša za čak 5 stepenica, od boda 4,30 na bod 10,20. Praksa je tijekom mog mandata da sva napredovanja idu korak po korak, stepenicu po stepenicu, a i tada su propisani jasni uvjeti koji se moraju zadovoljiti. Djelatnica se obratila Katarini Periši Čakarun koja je s njom obavila razgovor. Nakon tog razgovora, o kojem me Katarina obavijestila, zatražio sam od kadrovske službe uvid u njezin radno-pravni status.
Kakva ste saznanja dobili od njih?
- Saznao sam da je ta djelatnica primljena u stalni radni odnos prije tri godine, pa nema uvjete za takvo napredovanje. Otprilike u isto vrijeme HRT je od njezina odvjetnika dobio dopis u kojem se traži koeficijent od 10.20, jer da kolegica obavlja poslove koji bi joj mogli omogućiti takav koeficijent.
Djelatnicu smo upozorili da ne može toliko napredovati, pa je onda tražila ponovni sastanak s urednicom IMS-a. Kolegica Čakarun joj je objasnila da nema uvjete, a djelatnica je u tom razgovoru usputno spomenula da se jedan od ravnatelja neprimjereno ponašao. Urednica joj rekla da možda nije svjesna što je izgovorila i da je mora upozoriti, ako to ponovi, da će ona o tome obavijestiti nadređene. Na što je kolegica čak spomenula da ju je i glavni urednik 'čudno gledao'.
Ravnatelj programa Renato Kunić isto je tako obavio razgovor s dotičnom djelatnicom te me o svemu obavijestio. Kako ona nije bila zadovoljna prethodnim razgovorima, na koncu sam je i ja primio u svom uredu. Nakon razgovora s njom sazvao sam najprije sastanak na koji sam pozvao K. Perišu Čakarun, rukovoditeljicu Slavicu Babić i Antonelu Santini, šeficu kadrovske službe, a dan poslije održao sam sastanak s ravnateljima na istu okolnost. Prozvani ravnatelj sve je detaljno objasnio i kategorički negirao bilo kakvu povezanost s navedenim. Još je spomenuo da ga se kleveće i da će poduzeti sve zakonske mogućnosti kako bi zaštitio svoj ugled i čast. Nakon svega zaključio sam da su iznesene tvrdnje neosnovane.
Kad ste u Nacionalu rekli da je provedena istraga o tome, jeste li pod tom istragom mislili na ove sastanke koji su održani?
- Da, obavio sam sve razgovore, sačinjeni su zapisnici s oba sastanka i iz toga što je rečeno nisam našao osnove za neko daljnje postupanje. To, međutim, ne isključuje da je dotična djelatnica mogla poduzeti sve ostale potrebne mjere, radnje i prijave koje je smatrala potrebnim.
Znači, vi ste nakon tih razgovora odmah povjerovali svom ravnatelju?
- Ja nisam istražni organ. Napravio sam ono što sam mogao u danim okolnostima. Saslušao sam sve sudionike za koje sam imao saznanja da znaju nešto o tome. Dakle, i kolegicu koja se žali, i njezinu neposrednu rukovoditeljicu, inače urednicu unutarnje politike IMS-a HTV-a, i urednicu IMS-a HTV-a, i glavnog urednika, i dva ravnatelja. Sve je u zapisnicima. No, ponovit ću, to ne isključuje mogućnost da osobe koje se osjećaju oštećeno poduzmu sve druge mogućnosti pred sudovima ili drugim tijelima pravne države...
Zašto ovaj slučaj nije istraživalo neko neovisno tijelo? Proizlazi da ste vi iz Uprave sami istraživali i donosili odluke i presude.
- Sigurno je postojala mogućnost da se taj slučaj prijavi našim povjerenicima za zaštitu dostojanstva djelatnika. HRT ima neovisne povjerenike za zaštitu dostojanstva radnika, odluka o tome dostupna je na našim internim web stranicama i tamo je jasno rečeno koje su mogućnosti postupanja u slučaju da se radnik po bilo kojoj osnovi osjeća diskriminiran ili oštećen, od mobbinga pa nadalje. Ti povjerenici imaju regulirane ovlasti i njihovi zapisnici i odluke koriste se u slučaju sudskih sporova. Nemam saznanja da je naša djelatnica to njima prijavila.
Hoćete li osnovati i neovisno povjerenstvo koje bi zaprimalo prijave za seksualno uznemiravanje, čije su osnivanje od vas i NO-a zatražile sindikalna povjerenica Maja Sever i predstavnica HND-a Sanja Mikleušević Pavić?
- Ali, neovisni povjerenici već postoje, samo što nisu dobili niti jednu prijavu o tome. Na HRT-u sada imamo još jednu prijavu koja se odnosi na seksualno uznemiravanje, ali su u pitanju druge osobe s televizije. Naime, nakon istupa još jedne naše djelatnice ovih dana u medijima, o navodnom uznemiravanju, ja sam je odmah pozvao na sastanak i uputio je da sva svoja saznanja prijavi nadležnima. Odgovorno sam postupio prema onome što sam doznao iz novina.
Kažete da već imate povjerenike. Je li problem u njihovoj neovisnosti, ako se traži osnivanje drugog povjerenstva?
- Oni su neovisni. Četiri su povjerenika, dva muškog, dva ženskog spola, i svi su iz različitih poslovnih jedinica. Onaj tko ima primjedbe ili se žali može odabrati kome će iznijeti svoj slučaj. Može izabrati jednog od tih povjerenika ili više njih. Dokumenti povjerenika su važeći za bilo koje daljnje postupanje.
Što ako se pojavi još koji slučaj?
- Procesuirat ćemo sve na isti način. Smatram da sam napravio sve što je potrebno i što je bilo u mojoj mogućnosti u tim okolnostima.
Postoji i više prijava na račun urednice IMS-a Katarine Periše Čakarun? Jeste li to istraživali?
- Navodi djelatnice o diskriminaciji trudnica su potpuna laž, a dokaz tome je da je dotična djelatnica na HRT primljena u stalni radni odnos kao trudnica, i to upravo na prijedlog urednice IMS-a koja ju je htjela zaštititi jer je bila trudna, a u to vrijeme je bila honorarni djelatnik. Prema mojim saznanjima, a dugo sam u ovoj kući, punih 37 godina, HRT je uvijek imao razumijevanja za trudnice i majke s malom djecom. Naš posao je specifičan, ide se na terene, radi se noću… S gnušanjem odbijam takve optužbe.
Izgubili ste spor protiv svog novinara i šefa HND-a Hrvoja Zovka od kojeg ste tražili odštetu zbog njegovih izjava o postojanju cenzure na HRT-u? Je li ta vaša odluka bila pogrešna?
- Što se tiče tog slučaja, uloženi su daljnji pravni lijekovi i čekamo ishod. Tražena je revizija na Vrhovnom sudu. Smatramo da je ispravno postupano u tom slučaju jer se radilo o neprimjerenom načinu ponašanja prema ženskoj osobi, rukovoditeljici, a ne o cenzuri. I dalje mislim da smo ispravno postupili, a pravosuđe neka odradi svoje. Već sam rekao da HRT ima nultu stopu tolerancije na nasilničko ponašanje, seksualno uznemiravanje i diskriminaciju po bilo kojoj osnovi.
Prema sudskoj odluci, proizlazi da je Zovko bio u pravu kad je govorio o cenzuri i pritiscima na HRT-u?
- Ako detaljno pročitate rješenje, onda se vidi da se tamo govori o tome da je postojao određen oblik neprimjernog ponašanja Hrvoja Zovka, ali da to nije dovoljno težak prekršaj koji bi za posljedicu trebao imati otkazivanje ugovora o radu. Sudske odluke ne bih komentirao. Cenzura je kazneno djelo i mi se borimo protiv toga. Ja tvrdim da na HRT-u nema cenzure. A da li netko pod cenzurom smatra neslaganje s uredničkom politikom, to je druga kategorija.
U konačnici, ako gledate priopćenje HND-a vezano za Zakon o elektroničkim medijima, gdje se govori da je nakladnik odgovoran za objavljeni sadržaj, to govori o tome da urednik ima određene ovlasti. Velika je razlika između kaznenog djela cenzure i neslaganja s uredničkom politikom. Zovkove optužbe o cenzuri krenule su nakon incidenta koji je imao s rukovoditeljicom Perišom Čakarun.
Kakva je trenutačna financijska slika HRT-a?
- Dakle, financijska situacija je stabilna i nakon dugo vremena stvari su pod kontrolom. Kada sam preuzeo mandat, imali smo preneseni gubitak od 580 milijuna kuna, koji su ostavili moji prethodnici, što je, praktički, polovica godišnjeg prihoda HRT-a. Zadnje četiri godine mi svake godine taj gubitak smanjujemo, tako da je sada smanjen za 327 milijuna, što je više od polovice. HRT sve obaveze izvršava po dospijeću, sve račune plaćamo na vrijeme i u roku. Ne postoje nikakvi repovi.
Koliko je pandemija utjecala na poslovanje HRT-a?
- Sad smo već godinu dana pod režimom pandemije i ove situacije s koronavirusom, što je utjecalo i na naše poslovanje i na naš život i rad. Ali, mi smo u tom periodu uspjeli zadržati stabilnost. Program se i u ovoj teškoj situaciji odvija manje-više uredno, posebno Informativni, i sve se radi u skladu s epidemiološkim mjerama koje se striktno primjenjuju na HRT-u. Kao javni servis znamo da moramo djelovati u skladu s epidemiološkim mjerama, ne samo zbog zdravlja ljudi nego i zbog edukativne poruke koju HRT šalje prema cijelom društvu.
Redovito pratimo sve presice Stožera, prenosimo sve informacije vezano za pandemiju, prvi smo pokrenuli posebni program 'Zajedno za zdravlje', a tu je i Škola na Trećem, za što smo aktivirali poseban studio, našu arhivu i naše edukativne materijale. Važan projekt je i Sunčana strana Prisavlja, osigurali smo pozornicu vani i imali vrlo zapaženi program, čime smo podržali kulturna događanja u gradu preko ljeta i barem malo pomogli umjetnicima čije je djelovanje silno ograničeno. I ove godinu ćemo nastaviti s tim jer je odaziv bio jako dobar i kod publike i kod sudionika. Informativni program dobro prati sve događaje, morate priznati da ih je u 2020. bilo iznimno puno, a ni ova godina nije počela s manje zbivanja.
Puno je kritika na račun vašeg Informativnog programa. HRT ima najveće resurse, tehniku, a komercijalne televizije su vas 'potukle' u tom segmentu?
- Ne bih se složio jer podaci o gledanosti govore da se naša gledanost stalno povećava u svim segmentima, pa i u Informativnom programu, štoviše prema posljednjim podacima čak smo i najgledaniji Dnevnik. Inače, mi smo prošle godine redizajnirali naš Dnevnik, otvorili novi TV studio, mi ga zovemo studio 12, poboljšali grafički izričaj... I sve je to u skladu s trendovima javnih TV u Europi.
Ipak, HRT nikada nije otkrio niti jednu aferu, oporba vam zamjera da niste kritični prema vlasti, da se kasni s reakcijama i niz drugih stvari… Možda podaci o gledanosti idu u prilog HRT-u, ali dojam u javnosti je drugačiji?
- Ulažemo velike napore da se dogode poboljšanja o kojima govorite. HRT ima ulogu javnog medijskog servisa. Sve informacije koje su na HRT-u moraju biti relevantne, provjerene i točne. Tu nema prostora za bilo kakve spekulacije, žutilo ili neke ishitrene zaključke upravo zbog te relevantnosti. Ne bih se složio da nismo aktualni. Ako gledamo situaciju s potresom u Zagrebu, HRT je bio aktualan sa svojim reporterima koji su cjelodnevno izvještavali. Dok se neki nisu niti snašli, mi smo imali kompletnu informaciju i u tim trenucima smo bili najgledaniji i najslušaniji jer je povjerenje ljudi u takvim situacijama definitivno na strani javnog servisa, odnosno HRT-a, jer znaju da tu mogu dobiti točne i provjerene informacije. Sama gledanost/slušanost nije jedini relevantan pokazatelj uspješnosti javnog servisa.
Dobro to znam zato što sam u mnogim tijelima EBU-a i moram reći da mi nismo niti bolji niti lošiji od svih ostalih javnih radiotelevizija. Idemo u korak s njima. Našli smo se u vrlo specifičnoj situaciji kad smo u jeku pandemije doživjeli i potres u Zagrebu, ali smo se jako dobro snašli u toj situaciji, kao i kad je riječ o potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji. HRT je tu napravio maksimalan iskorak u pokrivanju situacije. Naši su reporteri odmah bili tamo i aktivirali smo sve da se od tamo izvještava na relevantan način. Osnovali smo krizni studio u Glini i taj studio je stalno na 4. programu, na dnevnoj bazi minimalno šaljemo 2 ENG ekipe, a praktički 4 koje pokrivaju i TV i radio.
Pokrenuli smo radijsku emisiju - Program za Banovinu, da bismo pomogli stradalima da brže dođu do njima važnih informacija, a pridružili smo se akciji Vlade RH za prikupljanje pomoći za stradale u potresu. Zahvaljujući kolegama iz RAI-ja, zbog naših dobrih odnosa s talijanskom TV i njihove dobre volje, RAI je na svojim platformama objavljivao telop s brojem žiroračuna za pomoć stradalima. U toj našoj zajedničkoj akciji s Vladom RH do danas je prikupljeno ukupno 90,7 milijuna kuna.
Zašto se ukinuli dopisništvo u Sisku i povukli jedinog novinara kojeg ste tamo imali?
- Dopisništva su ukinuta u vrijeme Gorana Radmana, a mi ih vraćamo. Vratili smo Vukovar, Varaždin i Bjelovar, a u ponovnoj uspostavi Siska nas je omela korona i potres. Mi smo tamo imali videonovinara koji je izvještavao, ali je on zatražio da mu se osigura posao na adresi poslodavca. Nije mu se mijenjao ugovor o radu, sada je u Zagrebu. Nije dobio otkaz, a sada je, čujem, na bolovanju.
Zašto se još ne prikazuje serijal o NDH povjesničara Hrvoja Klasića koji je odavno snimljen? U čemu je problem i kada će se naći na programu?
- Postavili ste pitanje krivom čovjeku. Emisije u program planira glavni urednik, ali koliko znam, serijal je završen i trebao bi biti emitiran krajem ove godine.