ZAGREB - Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) u osnivanju u petak je prozivke predsjednika Nacionalnog foruma Nikice Gabrića na račun čelnika Hrvatskog liječničkog sindikata Ivice Babića da je "lažni ratni invalid" ocijenila kao Gabrićev pokušaj diskreditiranja vodstva tog sindikata, ali i većine hrvatskih liječnika.
Iz HUBOL-a za dr. Gabrića u priopćenju kažu da je "demagog željan vlasti i političke moći", koji "optužuje i presuđuje kolegi Babiću, strasno, po kratkom postupku, etiketirajući ga pri tome rječnikom nedostojnim pristojnog građanina, a kamoli liječnika". Gabrić pritom, dodaju, zaboravlja da je javno iznošenje podataka iz medicinske dokumentacije pacijenta grubo kršenje privatnosti, liječničke etike, pravilnika Hrvatske liječničke komore, ali i zakona.
Upozoravaju i da je Gabrić u intervjuu 4. siječnja Radiju 101 omalovažavao liječnički poziv i rad liječnika u hrvatskim bolnicama.
"On se izruguje i ponižava instituciju vizite bolesnika, liječnička znanstvena i stručna zvanja, pa čak i odore te fizički izgled liječnika. Kao rješenje štrajka i svih problema u hrvatskom zdravstvu dr. Gabrić nudi privatne klinike kao što je njegova, odnosno uvoz pet tisuća poljskih liječnika koji će raditi za manju plaću", ističu u HUBOL-u.
Iz te su udruge u petak navečer medijima proslijedili i rezoluciju u kojoj daju apsolutnu podršku liječničkom sindikatu, iz kojega su zaprijetili "pokretanjem rezolutnih sindikalnih aktivnosti" ako se ne udovolji njihovim zahjevima, odnosno sklapanju strukovnog kolektivnog ugovora.
U HUBOL-u upozoravaju da su novi uvjeti rada i materijalni položaj bolničkih liječnika dodatno pogoršani u odnosu na rujan kada je pokrenut štrajk. "Nove mjere još su više produbile krizu u sustavu zdravstva, uvođenje smjenskog rada prijeti potpunim kolapsom, a najavljeni masterplan u potpunosti je netransparentan i nepoznat stručnoj javnosti", navode u priopćenju.
Po njihovoj ocjeni, urušavanje zdravstvenog sustava u Hrvatskoj nije samo posljedica nasljeđa, ekonomske krize i recesije, nego većim dijelom loše zdravstvene politike Vlade i Ministarstva zdravlja te niza mjera, započetih smanjenjem doprinosa na plaće za zdravstvo i stvaranjem godišnjeg manjka od 3 milijarde kuna, bez plana rasterećenja sustava.