Udruga Sjena traži hitnu zaštitu djece i osoba s invaliditetom: ‘Smrt 14-godišnjaka u Rijeci nije izoliran incident‘

Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom "Sjena", koja od lipnja 2013. djeluje u Hrvatskoj, u srijedu je uputila Visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volkeru Türku i Europskoj komisiji hitan apel za zaštitu prava djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

Udruga u apelu navodi da je "duboko zabrinuta zbog brojnih i ponavljanih kršenja temeljnih ljudskih prava ove populacije u Republici Hrvatskoj". Povod apela je i smrt 14-godišnjeg štićenika Centra za rehabilitaciju Rijeka, koji je preminuo 27. rujna 2024. nakon što se ugušio pizzom dok je bio zaključan u tzv. sobi za hlađenje.

"Unatoč tome što je Hrvatska potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) i Konvencije o pravima djeteta (CRC), praksa pokazuje da se ta prava često ignoriraju, a životi djece i osoba s invaliditetom ugrožavaju unutar sustava koji bi ih trebao štititi", rekla je Sjena.

Udruga tvrdi da smrt 14-godišnjaka u Rijeci "nije izoliran incident, već simptom sustavnog urušavanja institucionalne skrbi, u kojoj djeca i odrasle osobe s invaliditetom ostaju bez osnovne zaštite, nadzora i dostojanstva".

Sjena tvrdi da su "brojne ustanove u Hrvatskoj dotrajale, neodržavane i arhitektonski nepristupačne".

"Nedostatak osnovnih sanitarnih, sigurnosnih i prostornih uvjeta ugrožava zdravlje i život korisnika. U mnogima nema dovoljno stručnog i educiranog osoblja (defektologa, psihologa, medicinskih sestara, terapeuta), što dovodi do zanemarivanja, neprimjerenih postupaka i izostanka individualizirane skrbi. Proces deinstitucionalizacije, iako formalno dio državnih strategija, u praksi gotovo da ne postoji – korisnici se i dalje smještaju u velike, zatvorene sustave, bez stvarne podrške u zajednici", kaže udruga.

Udruga kaže da je posebno zabrinjavajuća činjenica da u Hrvatskoj "ne postoje krizni centri za slučajeve kada roditelj, skrbnik ili član obitelji djeteta s teškoćama iznenada oboli, ostari, bude hospitaliziran ili preminu".

"U takvim situacijama obitelji se nemaju kome obratiti — ne postoji sustav hitne privremene skrbi, medicinske i psihološke podrške, niti sigurnosnog smještaja za dijete ili odraslu osobu s invaliditetom. Roditelji žive u stalnom strahu što će biti s njihovom djecom ako se njima nešto dogodi, dok država ne nudi nikakav plan kontinuiteta skrbi. Takvi centri u drugim državama služe kao privremena i krizna rješenja koja štite osobe s invaliditetom od institucionalizacije i traumatičnih premještaja. Hrvatska ih još nije ni započela planirati, iako bi trebali biti temelj svakog modernog sustava skrbi", navodi Sjena.

Sjena smatra da je projekt "Odmor od skrbi" "potpuni promašaj".

"Umjesto stvarne pomoći obiteljima, projekt je postao mehanizam za financiranje plaća udruga koje ga provode, bez mjerljivih koristi za krajnje korisnike. U praksi, roditelji ne mogu ostvariti uslugu kad im je najpotrebnija, kapaciteti su simbolični, a kriteriji netransparentni. Time se propušta osnovni cilj projekta — olakšati teret skrbi i spriječiti izgaranje obitelji koje već godinama nadomještaju propuste države. Ovakav način provedbe ne samo da ne pomaže obiteljima, nego diskreditira europske projekte i stvara dojam da se sredstva EU koriste bez stvarnog nadzora i svrhe", tvrdi udruga.

Dječaka (14) u Rijeci zatvorili u ‘sobu za hlađenje‘, on se ugušio pizzom. Optuženo pet osoba, među njima i bivša ravnateljica

Sjena od Ujedinjenih naroda i Europske unije traži sljedeće:

- hitnu međunarodnu istragu i nadzor nad institucijama u Hrvatskoj u kojima su smještena djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom;

- nezavisno utvrđivanje odgovornosti za smrt dječaka i druge slične slučajeve, uključujući navode o zataškavanju;

- reviziju načina trošenja sredstava EU fondova u području socijalne skrbi, s naglaskom na to da novac mora doći do obitelji, a ne poslužiti za administrativno preživljavanje projekata;

- uspostavu kriznih centara i hitnih službi podrške za situacije bolesti, nemoći ili smrti roditelja/skrbnika;

- razvoj mreže malih, stručnih i dostupnih centara podrške u zajednici, uz istinsku deinstitucionalizaciju;

- osiguranje javne transparentnosti i nadzora nad svim programima koji se financiraju javnim i europskim sredstvima;

- zaštitu zviždača, roditelja i zaposlenika koji prijavljuju propuste, zanemarivanja ili zloupotrebe.

Udruga od UN-a i EU-a traži i povlačenje sljedećih poteza:

- hitnu reakciju i pokretanje međunarodnog nadzora;

- osiguravanje da sredstva EU fondova budu usmjerena prema stvarnim korisnicima;

- podršku u uspostavi kriznih centara i reformi institucionalne skrbi;

- zahtijevanje transparentnosti, odgovornosti i zaštite obitelji koje su prepuštene same sebi.

"Tražimo pravdu, nadzor i stvarnu promjenu. Tražimo da se prestane šutjeti o tragedijama koje se događaju iza zatvorenih vrata institucija i da se prekine praksa administrativnog prikrivanja odgovornosti. Tražimo da se zaštiti svako dijete i svaka osoba s invaliditetom, jer oni sami to ne mogu", zaključila je udruga.