RAZGOVOR

Udruženje hrvatskih arhitekata: "Podržavamo naše arhitekte koji su protiv golfa na Srđu"

Jasno iznošenje stavova naša je obveza, a kolege iz Dubrovnika znaju što je ispravno

Novi predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Roman Šilje (lijevo), dopredsjednica Maja Furlan Zimmermann (u sredini) i dopredsjednik Vanja Rister (desno)

 Marko Miščević/Cropix

S novim predsjednikom Udruženja hrvatskih arhitekata Romanom Šilje i dopredsjednicima Majom Furlan Zimmermann i Vanjom Risterom vodili smo prvi veliki razgovor povodom njihova izbora.

Što je najveći problem arhitekture i prostora trenutno u Hrvatskoj?

: Odnos profesije prema prostoru oduvijek je isti – traže se i predlažu čim bolja rješenja. Realizacija tih ideja prolazi kroz filter društvene stvarnosti i gospodarskih mogućnosti, te u konačnici stvara izgrađeni okoliš. Arhitektura i urbanizam odraz su stanja svijesti nekog društva. Najveći problem, ali ujedno i prilika za napredak, je sposobnost suradnje svih uključenih u proces da doprinesu kvaliteti prostora koji nas okružuje.Kao struka, jačat ćemo suradnju s javnosti i očekujemo da nam se pruži puno povjerenje i prostor za kvalitetno profesionalno djelovanje.

Vaši prethodnici znali su baviti slučajevima kao što je golf na Srđu, Manhattan na Savi, Centar Cvjetni u Zagrebu i slično. Koliko je bitno za vašu struku biti glasan oko ovakvih ili sličnih slučajeva?

RŠ: Udruženje hrvatskih arhitekata djeluje kao nacionalna organizacija s ciljem koordinacije strukovnih interesa arhitekata na području cijele Hrvatske. Projekt gradnje golf-terena na Srđu snažno je odjeknuo u javnosti i stajalište struke jasno je definirano u radu Društva arhitekata Dubrovnik koje je članica našeg udruženja. Naši kolege, profesionalci koji rade i žive na području Dubrovnika, najupućeniji su u temu gradnje na Srđu. Stajališta dubrovačkog Društva arhitekata u potpunosti podržavamo, a posebno u vezi s angažmanom očuvanja vrijednosti okoliša koji baštinimo.

Jasno iznošenje strukovnih stavova nije samo pitanje "intonacije". To je naše pravo i obaveza. Arhitekti i urbanisti po svom pozivu, odgajani su da rade za opće dobro. Artikulacija zajedničkih stavova temelj je kreiranja strukovne politike i smatramo kako je iznimno važno osvijestiti javnost o problemima u prostoru. To smo do sada radili i radit ćemo i ubuduće.

Ipak, ovo ljeto pažnju javnosti izazvao je okružju neprimjereno veliki hotel u Postirama na Braču, koji je pokriven svim dozvolama. Što mislite u tom primjeru?

MFZ: Ideje se ne rađaju samo kroz arhitekturu, one nastaju puno prije, kroz općinska i gradska vijeća, kroz želje i ambicije onih koji upravljaju prostorom. Usklađenje interesa i kapacitet prostora da podnese neku intervenciju, često su na oprečnim stranama. Uzroci problema koji se manifestiraju u prostoru kroz bolja ili lošija projektantska rješenja,svoj uzrok imaju u neprimjernim društvenim standardima koje moramo mijenjati.

No može li UHA recimo dati preporuku svojim članovima arhitektima, ali i prostornim planerima da kažu: " Ne" ako pred njih dođe ovakav projekt?

VR: Iskreno vjerujemo u našu profesiju, poziv… te smatramo kako svi naši kolege nastoje raditi u skladu s pravilima struke. No, problemi se ne mogu rješavati na nivou pojedinca, potrebno je naći strukturno rješenje. Takvo nešto uključuje mnoštvo koraka, razumijevanja konteksta u kojem živimo i zajedničku želju za boljim prostornim okvirom budućnosti.

Loše održavan građevinski fond u gradovima i mjestima, preizgrađenost dijelova obale, građevinska inspekcija kao da ne postoji, u planovima čitava obala je isključivi gospodarski pojas...Što mislite o svemu tome, kuda nas to vodi i što se uopće još može napraviti?

VR: Pitanje za knjigu a ne za intervju. Naravno da se može napraviti – na tome radimo svaki dan. Arhitektura i urbanizam su spore discipline, odluke koje donesemo danas vidljive su tek za nekoliko godina ili desetke godina. Danas baštinimo odluke iz nekih proteklih vremena, učimo na pogreškama i dajemo nove prijedloge.

Kako potaknuti zamah suvremene hrvatske arhitekture u smislu kakav je imala recimo 2000-ih godina u trenutku početka programa POS-a? Planirate li neke inicijative?

MFZ: Razvoj arhitekture u tom razdoblju vezan je na sveukupni investicijski ciklus koji je tada zahvatio Hrvatsku. Program POS-a uspostavio je nove standarde u stanogradnji koji su postali strukovni standardi i primjenjuju se danas u projektiranju velikog broja stambenih zgrada.

Danas je veliki dio javnih investicija vezan uz financijske programe EU, te tu vidimo priliku za nove ideje i realizacije. Planiramo inicijative koje se tiču jačanja provedbe javnih arhitektonsko urbanističkih natječaja za zgrade javne namjene financirane iz EU sredstava, kako bi osigurali podizanje kvalitete izgrađenog prostora. Kroz takvu suradnju s državnim tijelima, gradovima i općinama želimo osigurati vrsnoću životnih prostora za pojedince i cijelo društvo.

Što s odnosom prema autorskim djelima arhitekata. Mnogi se žale da se njihova autorska djela uklanjaju ili nadograđuju bez da ih se išta pita. Često i od kolega...

RŠ: Autorstvo je osnova arhitektonskog stvaralaštva. Upravo je nedavno usvojen novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima koji jasno definira autorska djela arhitekture, prava i obaveze arhitekata i naručitelja. Autorski pristup u arhitekturi jamac je angažiranosti profesionalaca u realizaciji nekog djela, osigurač za što bolju arhitekturu i prostor.

Udruženje hrvatskih arhitekata kroz svoj rad potiče i nagrađuje najbolja autorska ostvarenja iz područja arhitekture i urbanizma te samim time ukazuje na važnost očuvanja ideje kroz sve faze realizacije.

Pojedinačna praksa uklanjanja ili nadograđivanja autorskih djela bez suglasnosti autora je u potpunosti neprihvatljiva. Pozivamo sve kolege da se pridržavaju kako zakona tako i etičkog kodeksa struke.

Koji je ukratko program vašeg mandata?

VR: Uz redovite aktivnosti održavanja Godišnje izložbe hrvatskih arhitekata i arhitektica i organizacije 56. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma te dodjele strukovnih nagrada, planiramo organizirati izložbu koja će promovirati hrvatsku arhitektonsku produkciju izvan granica Hrvatske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. svibanj 2022 19:20