Gallupovo istraživanje iz kolovoza 2017. svrstalo je Hrvatsku među države čiji su građani najmanje prijateljski raspoloženi prema migrantima i izbjeglicama, a od 139 država iza Hrvatske su samo Estonija, Češka, Latvija, Izrael, Slovačka, Srbija, Mađarska, Crna Gora i Makedonija. Većina ovih država, najzatvorenijih prema migrantima, smještena je na tzv. balkanskoj migrantskoj ruti, koja se tijekom 2015. protezala od Grčke do Njemačke. U Hrvatskoj 40 posto ispitanih građana ne želi Sirijce, a 39 posto ih smatra da bi ih država mogla prihvatiti..., navodi se, među ostalim, u izvješću pučke pravobraniteljice Lore Vidović za 2017. godinu.
U izvješću se navodi i da je 2017. odobreno samo 208 zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Azilanti, iako imaju priznat status u Hrvatskoj i identifikacijske isprave, vrlo teško pronalaze posao, dok se visokoobrazovani susreću s visokim troškovima polaganja razlike predmeta, kao i izdavanja licenci stručnih komora. Primjerice, za nostrifikaciju i priznavanje kvalifikacije doktori stomatologije, čak i kada su azilanti, moraju izdvojiti između 18.000 do 45.000 kuna.
U izvješću se, nadalje, navodi kako je rasa, etnička pripadnost ili boja kože te nacionalno podrijetlo najčešća diskriminacijska osnova u pritužbama koje je Ured pučke pravobraniteljice zaprimio tijekom prošle godine. Kako je istraživanje o prisutnosti predrasuda i stereotipa s kraja 2016. pokazalo da je stupanje u brak s osobom, primjerice, srpske nacionalnosti ili druge boje kože i dalje neprihvatljivo za otprilike petinu građana, Ured pučke pravobraniteljice prošle je godine lansirao sveobuhvatnu medijsku kampanju "Razlike nisu potrebne. Za društvo bez diskriminacije".
No, u izvješću se ističe da je u odnosu na pripadnike srpske nacionalne manjine i dalje prisutan veći stupanj socijalne distance i predrasuda pa i mržnje. Prema podacima Srpskog narodnog vijeća, porastao je broj incidenata u kojima je prisutno vrijeđanje i prijetnje upućene Srbima i srpskim institucijama u Hrvatskoj.
"Osobito zabrinjava primjer iz kolovoza 2017., kada su u jeku požarne sezone dvije ženske osobe u dvadesetim godinama osumnjičene za namjerno podmetanje požara kod mjesta naseljenog pretežno Srbima, na što ih je motivirala 'izrazita revoltiranost prema Srbima' zbog paljenja hrvatskih kuća tijekom Domovinskog rata", ističe se u izvješću.
Posebno je zabrinjavajući status pripadnika romske nacionalne manjine, čiji je očekivani životni vijek vrlo nizak: dok je udio starijih od 65 godina u većinskoj populaciji 16,8 posto, samo 1,6 posto Roma u Hrvatskoj starije je od 65 godina. Tome svakako pridonosi i materijalno siromaštvo Roma jer njih 40 posto nema dovoljno sredstava za nabavu kvalitetne hrane i plaćanje režija. Romi se od najranije dobi suočavaju s diskriminacijom, o čemu najbolje govori istraživanje s kraja 2016. o stavovima učenika osnovnih škola u Varaždinu. To je istraživanje pokazalo da u školi koju polaze romski i hrvatski učenici 57,4 posto učenika želi za prijatelja dijete romskog podrijetla, a u školi koju ne polaze Romi prijatelje romskog podrijetla želi samo 17,8 posto učenika.