Ophođenje Vlade prema sucima kada je u pitanju njihov zahtjev za indeksacijom i stupnjevanjem plaća doista je takav da se otvara pitanje poštuje li Vlada trodiobu vlasti i u tome se pogledu ustavnopravna stručnjakinja, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci Sanja Barić slaže s onim što je u intervjuu Jutarnjem kazao predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić.
- Ne bih išla u kategorizacije je li Tuđman bolji od aktualnog premijera Andreja Plenkovića i koristila teške riječi, ali Dobronić iznosi suštinu toga što čini neovisnost sudbene vlasti. Ne može se sudstvo promatrati kao da spada u ostale javne službe jer je to jedna od tri grane vlasti. To je udžbenička priča. Kad uzmete udžbenike iz ustavnog prava, uvijek o sudbenoj vlasti najmanje piše jer su to posebni sustavi, ali uvijek piše što sve spada u temeljno osiguranje neovisnosti sudbene vlasti, a tu je plaća - kaže prof. Barić i naglašava da plaće sudaca ne mogu biti stvar kolektivnog pregovaranja već moraju biti jamac neovisnosti sudstva.
Druga je stvar, napominje, kako do toga dolazi. Kod plaća sudaca izvršna vlast je predlagač, a zakonodavna donosi poseban zakon koji regulira status sudaca, i to drugačije od službenika i namještenika na sudovima. Pitanje je, kaže profesorica, kako suci mogu izvršiti pritisak na ove dvije grane vlasti (vladu i parlament) da bi donijeli adekvatan zakon. Prof. Barić kaže da bi se složila s profesorom radnog prava Viktorom Gotovcem koji smatra da štrajk sudaca ne može biti zakonit i ustavan, ali ostaje drugo pitanje. Jer, ako suci ne smiju štrajkati i ići u mjere upozorenja, što mogu učiniti ako nije urodio plodom javni pritisak kroz medije?
- Ovdje je problem i što se ovom situacijom u koju smo došli ugrožava i pravo na pravično suđenje, a to je i suđenje u razumnom roku, a ne samo pošteno i nepristrano suđenje. To je temeljno ljudsko pravo - kaže prof. Barić, dodajući kako suci imaju pravo na neovisnost, ali i građani na pravično suđenje, koje je ugroženo ako će štrajkati.
- Ovdje je doista teška situacija. Kome dati za pravo? Kako ćete reći da zakonodavna vlast ne smije kršiti prava, a sudbena smije jer štrajkom se ugrožava pravo na pravično suđenje? To je suštinsko ustavnopravno pitanje koje treba riješiti na razini političke korektnosti - kaže prof. Barić, napominjući da, kada bi Ustavni sud mjere upozorenja proglasio neustavnima, ne zna na koji bi se način suci mogli boriti.
O izjavi predsjednika Vrhovnog suda da izvršna vlasti ne želi s njim komunicirati kaže da to nije toliko pravno pitanje nego pitanje dobre vladavine.
- Nevjerojatno je što iznosi predsjednik Vrhovnog suda, da ga premijer ne prima, da mu se ni ministar ne javlja. Pa oni bi trebali biti na ‘hotlineu‘, trebali bi imati crveni telefon za ova pitanja koja su na dnevnom redu. Izvršna vlast ne smije utjecati na suđenja, ali temeljna pitanja uprave i financija su nešto o čemu premijer mora razgovarati s predsjednikom Vrhovnog suda - zaključila je.
Osvrnula se i na pitanje termina u kojemu su suci krenuli u mjere upozorenja, a koji Vlada ističe kao svojevrsni element ucjene budući da smo u predizbornom vremenu.
- Činjenica je da su se oni nešto dogovorili u petom mjesecu prošle godine i da to nije ispoštovano do kraja godine kako su bili obećali. U Vladi nisu donijeli propis koji su obećali do 31. prosinca 2023. No, vrijeme pred izbore uvijek zvuči kao da su se baš sad svi sjetili štrajkati. Ali ovo pitanje sudačkih plaća doista je sustavno i načelno pitanje i s obzirom na činjenicu da su, ako je točno sve što Dobronić kaže, toliko ignorirani, onda je svaki trenutak dobar da se to riješi - smatra ustavnopravna stručnjakinja.
- A što sada? - pitamo je, na što odgovara kako dolazimo u situaciju koja je vrlo usporediva s onim kada su u problemu bili Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović. Po njoj je jedini izlaz da se sastanu premijer i predsjednik Vrhovnog suda i da se razgovara. - Sastanite se, pričajte i nešto dogovorite. To je izlaz! - poručila je.
Na premijerovu da neće popustiti makar mjere trajale 10 godina, kaže kako bi bilo dobro da se sastanu čelnik sudbene i izvršne vlasti i da se nakon toga kaže kakav je prijedlog, što se točno može, a što ne može.
- Kada postoji dobra vjera koja se postiže dijalogom, onda su svi spremni prihvatiti neko rješenje. Normalno je da Udruga hrvatskih sudaca ima ministra za sugovornika, ali bi predsjedniku Vrhovnog suda sugovornik morao biti premijer - zaključila je prof. Barić.