Prijedlog predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da svoje urede preseli sa zagrebačkog Pantovčaka u Visoku ulicu u palaču Pongratz, prema mišljenju mnogih, baš i nije najbolji odabir nove adrese.
Kao glavni nedostaci ističu se sigurnosna i prometna ograničenja, a uvaženi povjesničari umjetnosti dodaju i da se to kulturno dobro najviše kategorije ne smije prilagođavati recentnim potrebama. S nizom stučnjaka, arhitekata i urbanista, kao i s onima koji dobro poznaju Zagreb, Jutarnji list je dodatno istražio koje su alternative.
Srednjovjekovni imidž palače na uzvisini mnogima je odbojan, naročito mlađim generacijama arhitekata.
Oni smatraju da eventualna nova lokacija u arhitektonskom smislu ne smije ići unatrag, nego biti u duhu vremena. Dio struke smatra da je vila na Pantovčaku prevelika za predsjednički ured, no da bi se dalo smanjiti kapacitete korištenja i ostati na istoj adresi.
Ako bi se ostalo na Pantovčaku, njega svakako treba otvoriti za javnost.
Zanimljiv je i prijedlog da se Banski dvori na Markovu trgu podijele na prostor za Vladu i prostor za predsjednika, tim više što su zapravo dvije palače. Ušteda bi bila najveća.
Naša je anketa pokazala niz zanimljivih prijedloga te da bi se predsjednica prije konačne odluke trebala konzultirati sa stručnjacima iz nekoliko područja. Među anketiranima jedino arhitekt Marijan Hržić smatra da ideja preseljenja u Visoku ulicu nije loša. Uz jedan važan preduvjet - da se zatvori promet na čitavom Gornjem gradu osim za stanare, političare i uzvanike, dostavu, vatrogasce i druge hitne službe.
Kata Marunica, arhitektica, studio NFO:
Pantovčak, ali ne cijela vila
Bilo bi najbolje da predsjednički ured ostane u istom prostoru, ali da se znatno smanji kapacitet korištenja. I da se preostali dio zgrade prepusti za druge sadržaje koji bi bili na tragu toga, kao što je ovdje prvi put predstavljena i izložena Mimarina zbirka, prije uređenja zgrade Mimare. Znači da se dio predsjedničkog ureda na Pantovčaku koristi za kulturne manifestacije i slično. I čitav prostor otvori građanima.
Saša Šimpraga, voditelj platforme 1postozagrad i autor knjige 'Zagreb, javni prostor':
Odmah otvoriti park za javnost
Pantovčak je po nizu relevantnih parametara odgovarajući prostor za predsjednički ured i tu bi funkciju taj prostor trebao i zadržati. Promjene treba tražiti u otvorenosti kompleksa prema građanima i odmah otvoriti ogromni park za javnost. Režim posjeta može biti uvjetovan na način da je tek neposredni okoliš vile nedostupan iz sigurnosnih razloga, a park bi mogao biti otvoren vikendima i zatvaran noću.
Krešimir Rogina, arhitekt, studio Penezić & Rogina:
U Buzinu novi mali grad za svu vlast
Za sve upravne sadržaje - Vladu, parlament, predsjednika - trebalo bi napraviti mali grad u Buzinu. To smo predlagali još 90-ih godina, da takvi sadržaji izađu iz grada i ne opterećuju grad. I ne otežavaju promet kada dođu delegacije u posjet. Dakle, sagraditi jedan biznis park za njih u Buzinu. Kao što je to napravila već američka ambasada kad su odselili iz palače na Zrinjevcu i sagradili zgradu na ledini.
Željko Kovačić, arhitekt:
Markov trg ima i palaču Jelačić
Idealna lokacija za ured predsjednice bila bi kurija na Markovu trgu 9 koja je sad u raspadu. Riječ je o golemom prostoru koji ima i dvorište te je moguća kvalitetna adaptacija. Tako bi se spasio i vrijedan spomenik kulture, kurija poznata kao palača Grlečić Jelačić, a za obnovu bi trebalo oko godinu dana. I svi bili na istoj lokaciji - i Sabor i Vlada i predsjednica - te bi mogli organizirati i zajedničke ručkove koji bi pridonijeli njihovoj boljoj komunikaciji. Za parkiranje bi se mogla koristiti garaža Dubravkin put, odnosno predsjednicu bi dovozili na trg.
Vedran Ivanković, docent na Arhitektonskom sveučilištu u Zagrebu:
Rijeka Sava ima trajno značenje za Hrvatsku, opjevana je u himni
Negativni aspekti odabira palače u Visokoj kao nove predsjedničke rezidencije očituju se na više polja. Prvo, riječ je o troškovima prilagodbe i adaptacije palače. Potom, predsjednička vila na Pantovčaku simbol je moderne arhitekture koju je 60-ih projektirao Kazimir Ostrogović, jedan od vodećih hrvatskih arhitekata. Napuštanje najnaprednijeg arhitektonskog izraza 20. stoljeća, koji je svojevremeno i Tuđman prigrlio kao prikladan estetski izraz svoga doba, da bi se predsjedničku rezidenciju preselilo u palaču provincijalnog austrougarskog monarhičkog stila koji evocira srednjovjekovne i feudalne društvene odnose, potrebno je stoga, prije svega sa stajališta arhitektonske struke, oštro kritizirati. Kod odabira novog sjedišta predsjednika simboličko značenje urbanističke pozicije i odabir suvremenog arhitektonskog izraza trebaju biti prioriteti. Novi predsjednički ured ne bi trebao biti na uzvišenoj poziciji, već upravo na najnižoj koti - primjerice na Savskom nasipu. U preliminarnoj studiji volumena predlažem jednostavnu polegnutu prizmu minimalističkog oblikovanja u blizini Sveučilišne osi, a u nastavku te osi na kojoj se nižu reprezentativne građevine Sveučilišta, od Rektorata do nove biblioteke Filozofskog fakulteta, izgradnju pješačkog i biciklističkog mosta prema Novom Zagrebu. S mosta bi se moglo pješice ili na biciklu pristupiti predsjedničkom uredu. S druge bi strane iz predsjedničkog ureda hodnik vodio goste i uzvanike na plutajući ured na Savi, s platformom za pristup riječnom gliseru. Pozicija uz Sveučilišnu os pokazala bi važnost znanosti i znanja za Hrvatsku. Polegnuti ured na najnižoj koti odaje skromnost društvenih i državničkih aspiracija predsjedničke funkcije, a Sava ima trajno semantičko značenje za Hrvatsku. Opjevana je u himni. Ekonomski dio očitovao bi se kroz ulogu predsjednika u pokretanju investicija za Zagreb na Savi i početku pažljive urbanizacije obala rijeke.
Marijan Hržić, arhitekt i profesor:
Visoka kao dio pješačke zone povijesne jezgre
Prijedlog uvođenja nove predsjedničke funkcije u Visokoj 22 smatram urbanistički poželjnim i konstruktivnim. Njime se otvara mogućnost da se palača Pongratz, zajedno s objektima Visoka 15 i Mesnička 23, kao i pripadajućim parkom, napokon do kraja i ujednačeno obnovi te da zaživi u punoj, dorečenoj, s obzirom na poziciju ostalih institucija u blizini, i logičnoj funkciji.
Ove tri zgrade danas se znatno razlikuju pojedinačnim stanjem koje je ponajbolje kod same palače, dok ostale dvije odaju zapuštenost. Urbanističko-arhitektonska i konzervatorska studija završetka obnove ovog dijela Gornjega grada svakako bi podigla ukupnu vrijednost specifične lokacije velikog ambijentalnog potencijala. Također, najviša državnička funkcija na ovom mirnom i visokourbaniziranom mjestu imala bi privlačna obilježja koja već na odličan način postoje kod Vlade i Sabora na Markovu trgu: ležernu, građanstvu blisku i demokratsku atmosferu najviših državnih institucija unutar buduće jedinstvene pješačke zone povijesne jezgre.
Jura Gašparac, kolekcionar koji je pomogao u opremanju palače Pongratz:
Tuđman se ne bi selio da nije bilo raketiranja
Ako predsjednica zaista želi uštedjeti, a čini mi se da ponukan time ni premijer nema ništa protiv, samo bi im skrenuo pažnju na to da je mnogim generacijama Markov trg najsvetije tlo hrvatske državotvornosti. Prvi hrvatski predsjednik kao povjesničar to je dobro znao, ovdje je bila njegova prva rezidencija, i na trgu se održavaju inauguracije predsjednika. Tuđman vjerojatno nikad ne bi napustio Banske dvore da nisu bili raketirani. Malo ljudi zna da se Banski dvori, koji su goleme kvadrature, zapravo sastoje od dvije palače. Zato bi bilo praktično i najekonomičnije da predsjednica i premijer podijele prostor. Za razliku od Visoke ulice, ovdje bi i vozila delegacija laške dolazila i odlazila. Počasna straža mogla bi na Markovu trgu izvoditi defile pri dočeku delegacija. Predsjednica ne bi ovdje bila ograđena žicom ili ogradom, nego bliže narodu.