Nakon pet godina gospodarskog ponora, prvi mjeseci ove godine donijeli su naznake blagog oporavka. Ipak, sve je to još jako daleko od istinskog izlaska iz krize.
Zaključak je to niza uglednih domaćih ekonomista, koji upozoravaju da oporavak u EU za sobom polako povlači i Hrvatsku, ali da nas neprovedene reforme i neriješeni strukturni problemi poput utega nastavljaju držati na samom europskom dnu.
- Gospodarstvo EU već se nekoliko mjeseci nalazi na početku uzlazne faze ekonomskog ciklusa, a to se prelijeva na zemlje srednje i istočne Europe, pa tako i na Hrvatsku - upozorava neovisni ekonomist Velimir Šonje.
Ugledni ekonomisti dali su svoje mišljenje o pokazateljima koji govore da bi nam uskoro moglo krenuti bolje.
Poznati ekonomisti o trenutnoj situaciji:
Rast izvoza: Hrvatska je u prva dva mjeseca izvezla robe u vrijednosti od 11,23 milijarde kuna, što je 13 posto više nego lani.
Velimir Šonje: To je zapravo rezultat oporavka europskog tržišta, koji je potaknuo potražnju i za našim proizvodima. Hrvatski bi izvoz mogao rasti do kraja godine, ali po nižim stopama.
Željko Lovrinčević: Značajan rast izvoza u prva dva mjeseca ove godine posljedica je niske osnovice s početka prošle godine, zatim oporavka u EU i stabilizacije trgovinskih odnosa s CEFTA-om.
Đuro Njavro: Izvoz raste zbog oporavka naših vodećih partnera, no rezultat je i čišćenja koje se dogodilo u hrvatskom gospodarstvu i pronalaženja novih tržišta.
Rast industrijske proizvodnje: Industrijska proizvodnja u ožujku porasla je 0,7 posto u odnosu na ožujak prošle godine, dok je u usporedbi s veljačom ove godine rast u ožujku iznosio 1,3 posto.
Velimir Šonje: Domaća potražnja se ne oporavlja, pa hrvatsku industriju vuče potražnja na stranim tržištima.
Željko Lovrinčević: Ona se polako oporavlja zbog oporavka u zemljama EU. Trebat će nam dvije do tri godine da se vratimo na razinu iz 2011.
Đuro Njavro: Sigurno da se oporavak u EU odražava i na hrvatsku industriju. Mi smo sada potpuno integrirani u gospodarstvo. No, podatke o rastu indutrijske proizvodnje tek treba detaljno analizirati.
Smanjenje nezaposlenosti: Broj nezaposlenih u ožujku iznosio je 376.866, pa je stopa nezaposlenosti iznosila 22,3 posto. Radi se o smanjenju broja nezaposlenih od dva posto u odnosu na veljaču.
Velimir Šonje: To su uglavnom sezonski učinci. Pad nezaposlenosti sljedećih mjeseci će se ubrzati, ali najesen se vraćamo na staro.
Željko Lovrinčević: Smanjenje nezaposlenosti rezultat je sezonskih faktora, to nam se događa svake godine. Najesen uobičajeno imamo rast nezaposlenosti.
Đuro Njavro: U hrvatskom gospodarstvu, u kojem je velika važnost turizma, i inače su izraženi sezonski efekti. To se odražava i na zapošljavanje. No, problem je što vlast ne poduzima mjere kojima bi se mogla smanjiti nezaposlenost, posebno mladih.