Što točno podrazumijeva Vladina mjera pokrića fiksnih troškova svih onih objekata koji su zatvoreni i tko bi od toga na kraju mogao imati najveće koristi?
Kako zasad sve skupa izgleda, od ove bi se mjere u konačnici više mogla namiriti država, tvrtke u državnom vlasništvu i jedinice lokalne samouprave, dok će efekt na poslovanja zatvorenih objekata, boje se sugovornici Jutarnjeg lista, biti od manjeg značaja. Zasad još nije sigurno niti što će taj pojam fiksnih troškova točno obuhvaćati s obzirom na to da nam ni iz Ministarstva financija niti iz Ministarstva turizma nisu poslali popis naknada koje bi država pristala refundirati, no ministar financija Marić dosad je spominjao troškove zakupnina, komunalija, spomeničke i komunalne rente, TV pristojbe te ZAMP-a.
Ugostitelji su, doznaje Jutarnji list, tražili da se u njih ubroji i trošak telekomunikacija i knjigovodstva, a napominju kako su tražili da fiksni troškovi obuhvate sve obveze ugovorene prije zatvaranja, no nepoznato je hoće li to tako tumačiti i ministar Marić.
Kontraefekt
Ironično je, međutim, da pokrivanje fiksnih troškova, barem prema dosadašnjim najavama, zapravo podrazumijeva prije svega pokrivanje troškova tvrtkama koje su u državnom vlasništvu kao što su to HRT, HEP, troškovi ZAMP-a i slično, a predsjednik Udruženja zagrebačkih ugostitelja Franz Letica upozorava i da će mjera imati kontraefekt.
"Recimo, nejasno je zašto općenito nije ukinuta naplata televizijske pristojbe objektima koji su zatvoreni, no kako je država već najavila da će takve troškove pokrivati, jasno je da državne tvrtke sada imaju alibi naplaćivati usluge koje nitko ne koristi jer im je država obećala nadoknaditi taj trošak", upozorava Letica te navodi još jedan paradoks.
"Zašto je država predvidjela u fiksne troškove ubrojiti pretplatu HRT-u, ali ne i pretplate za tiskane medije privatnim medijskim kućama? Kafići su redoviti pretplatnici i novine su naš fiksni trošak, ali to nitko ne spominje", kaže Letica.
Napominje potom da je upitno i što će to točno te u kojem iznosu država podmirivati jer su brojne jedinice lokalne samouprave dosad zatvorenim poduzetnicima već obustavile naplatu velikog dijela troškova.
"Grad Zagreb tako je obustavio naplatu najamnina za prostore u gradskom vlasništvu kao i za sve terase u vlasništvu Grada, a komunalna naknada smanjena je 30 posto. Također, nejasno je i što će to država plaćati komunalnim tvrtkama kad većina lokala neće imati u to vrijeme troškove struje, vode, plina i ostalih komunalija. Dakle, naknada države u našem će se slučaju zapravo svesti na podmirivanje troška pretplate HRT-u i telefonskih računa?" pita se Letica i napominje da je jedina odgovarajuća mjera za spas lokala umanjenje PDV-a, kao što je to, ponavlja, dosad napravila većina europskih zemalja.
Prema izračunima ugostitelja, fiksni troškovi u ukupnim troškovima poslovanja objekata u vremenima kada ti objekti rade u pravilu predstavljaju oko 25 posto, od čega najveći dio uglavnom odlazi na najam.
Trošak režija
Naprimjer, lokal s osam zaposlenih u Zagrebu u prosjeku mjesečno ima 170 tisuća kuna ukupnih troškova (ovdje ulaze svi krediti, dobavljači i roba, porez na dodanu vrijednost i svi ostali troškovi i nameti), od čega na "fiksne troškove" otpada oko 45 tisuća kuna.
U tom trošku najam poslovnog prostora i terase iznosi oko 20 tisuća kuna, komunalna naknada iznosi oko 1800 kuna, pričuva oko tisuću, ukupni trošak režija procijenjen je na oko devet tisuća kuna, telefona do tisuću kuna mjesečno, a potom idu i daljnji fiksni troškovi.
Takav lokal mjesečno za knjigovodstvene usluge izdvaja oko 1400 kuna, najam opreme i trošak platnog prometa je još 900 kuna, usluge čišćenja oko 4800 kuna te još 860 kuna za ZAMP. Predstavnik Nacionalne udruge ugostitelja Vedran Jakominić napominje da ugostitelji još uvijek nisu na papiru dobili informacije što će točno ući u fiksne troškove te hoće li se komunalije, recimo, naplaćivati prema računima za studeni ili prosinac kada neće biti troškova, no tvrdi da je pokrivanje fiksnih troškova PR mjera.