Vlada je jučer usvojila prijedlog paketa zakona kojim se reformira sustav socijalne skrbi, te je upućen u Sabor na izglasavanje. Tako se novim Zakonom o socijalnoj skrbi predlaže ukidanje cenzusa u visini od četiri tisuće kuna za osobne invalidnine.
To znači da će osobe s najtežim stupnjem invaliditeta moći primati invalidninu i raditi. Predlaže se i povećanje naknade za osobe s invaliditetom na 1750 kuna, odnosno povećanje od 250 kuna. Ministar socijalne skrbi Josip Aladrović, predstavljajući zakonski paket, rekao je da je cilj novog zakona uključivanje osoba s invaliditetom u sve aspekte društvenog života na ravnopravan način, kroz jačanje društvene solidarnosti. Predlaže se i povećanje zajamčene minimalne naknade sa 800 na 1000 kuna za radno sposobnog samca.
Prijedlogom ovog zakona predviđeno je i proširenje kruga osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja, čime se potiče ostanak djeteta s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom u vlastitom domu i sprečava njihova institucionalizacija. U javnoj raspravi stiglo je više od 2500 primjedbi udruga i akademske zajednice na prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi.
Najviše protivljenja izazvali su prijedlozi ukidanja rada postojećih obiteljskih domova s 1. siječnjem 2027. te ukidanja centara socijalne skrbi, koje bi zamijenili jedinstveni županijski zavodi. Ministar Aladrović nije odustao ni od jednog od tih prijedloga. U prijedlogu zakona navodi se da već osnovani obiteljski domovi nastavljaju pružati socijalne usluge kao obiteljski domovi do 31. prosinca 2026., a potom će moći nastaviti raditi kao primjerice obrt, društvo s ograničenom odgovornošću, ustanova.
Korisnici u fokusu
Prije predstavljanja novog zakonskog paketa premijer Plenković je na sjednici Vlade kazao da je "cilj imati učinkovit, pravedan sustav socijalne skrbi koji stavlja u fokus korisnike". Podsjetio je da se usvajanjem ovih zakona izdvajanja za sustav socijalne skrbi ove godine povećavaju za 500 milijuna kuna u odnosu na 2021.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović jučer je predstavio i Uredbu o novom ustrojstvu MUP-a koja, prema njegovim riječima, obuhvaća prvu veliku reorganizaciju Ravnateljstva policije prije ulaska Hrvatske u Schengen. U sklopu nje u Ravnateljstvu se ukida 115 odjela i odsjeka te 1137 radnih mjesta, od čega je 637 rukovodećih. Ustrojava se nova Uprava za javni red i sigurnost, koju će činiti temeljna i prometna policija, protueksplozijska služba te mobilna jedinica prometne policije.
Spajanja
U Zapovjedništvo za intervencije spajaju se zapovjedništva specijalne i interventne policije. Božinović tvrdi da se to spajanje provodi u cilju povećanja operativnih mogućnosti specijalnih snaga policije. U sklopu reorganizacije spajaju se i policijske postaje u pojedinim dijelovima države. Tako će policijske postaje temeljne i prometne policije u Virovitici, Bjelovaru, Sisku i Koprivnici biti spojene u jednu.
Spojit će se i policijske postaje temeljne policije Zadar 1 i 2 te policijske postaje Benkovac i Obrovac. Zbog jačanja nadzora državne granice policijske postaje Dvor, Gvozd i Novska ulaze u sastav granične policije. Ministar tvrdi da je reorganizacija nužna i da će građani u budućnosti uočiti veći broj policajaca na ulici, što će povećati njihovu sigurnost. Reorganizacija neće dovesti do novog zapošljavanja, a uštedjet će se 1,6 mil. kuna na godišnjoj razini.
Božinović je otkrio i prve preliminarne podatke o stopi kriminaliteta i uspjehu policije u njegovu razotkrivanju u 2021. Tako je naveo da je u odnosu na 2020. bilo 16,7% manje ubojstava te da su sva razriješena. Razbojništava je bilo 10,2% manje, a teških krađa 13,6% manje. Ministar tvrdi da je 2021. policija razotkrila 11,6% više kaznenih djela organiziranog kriminala te uhvatila 889 krijumčara ljudi, što je gotovo 200 više nego 2021. Podneseno je i stotinu kaznenih prijava za počinjenje ratnih zločina, tj. 100% više nego 2021. godine.