ODLUKA USTAVNOG SUDA

Ukinuta pravomoćna presuda kojom je Norac državi trebao nadoknaditi iznos isplaćen žrtvama ratnih zločina

Riječ je o odšteti koju je država isplatila petorici potomaka ubijenih civila, žrtava ratnoga zločina na Lipovoj Glavici kod Perušića
Mirko Norac (sredina)
 Davor Pongračić/cropix

Ustavni sud usvojio je ustavnu tužbu Mirka Norca Keve i poništio pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zadru kojim mu je bilo dosuđeno da državi mora nadoknaditi iznos od 156.030 kuna odštete. Riječ je o odšteti koju je država isplatila petorici potomaka ubijenih civila, žrtava ratnoga zločina koje su po Norčevoj zapovijedi dovedene i strijeljane 18. ožujka 1991. na Lipovoj Glavici kod Perušića.

Za te i još niz drugih likvidacija srpskih civila iz Gospića su Mirko Norac, Tihomir Orešković i Stjepan Grandić pravomoćno osuđeni 2004. Potomci žrtava nakon pravomoćne presude za ratni zločin stječu pravo na odštetu koju im država isplaćuje, a država zatim regresnom tužbom taj novac potražuje do krivaca za ratne zločine, u ovom slučaju od Mirka Norca.

Država je Norcu ponudila mirno rješenje spora u kojem je tražila da dragovoljno u državnu blagajnu uplati iznos 156.030 kuna isplaćenih obiteljima žrtava, ali je on to odbio, pa je protiv njega pokrenut sudski spor kako bi taj novac nadoknadio državi. Sud ga je pozvao da u roku od 30 dana od dostave tužbe sudu dostavi odgovor na tužbu. Sudu se vratila povratnica prema kojoj je Norcu 27. kolovoza 2018. uredno dostavljena, ali u jednomjesečnom roku nije sudu poslao odgovor na tužbu. Stoga je prvostupanjski sud u Zagrebu 2019. donio presudu zbog ogluhe kojom Norcu nalaže da državi nadoknadi iznos od 156.030 kuna i obrazlaže kako ga nikakvi opravdani razlozi nisu spriječili da sudu odgovori na tužbu.

Pitanje dostavnice

Međutim, Norac je na prvostupanjsku presudu uložio žalbu u kojoj je izjavio dva pravna lijeka - tražio je povrat predmeta u prijašnje stanje jer kako je tvrdio, u kolovzu 2018. nije primio nikakvu tužbu, a na dostavnici koja je vraćena sudu nije njegov potpis. Predložio je da sud, "ako je potrebno", provede i grafološko vještačenje njegova potpisa. Osim na bitnu povredu postupka, Norac se žalio na samu presudu, tj. na meritum, i tražio njezino ukidanje. Županijski sud u Zadru je, međutim, u svibnju 2020. njegovu žalbu odbio i potvrdio prvostupanjsku presudu kojom mu nalaže da državi nadoknadi 156.030 kuna isplaćenih žrtvama ratnog zločina.

Norac je uložio ustavnu tužbu i na sjednici Ustavnog suda održanoj 23. veljače ove godine većina ustavnih sudaca je njegovu žalbu usvojila i ukinula pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zadru. Ustavni suci su zauzeli stajalište da je Norcu u ovom postupku povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje jer je Županijski sud u Zadru bio dužan temeljito ispitati njegov prigovor da nije primio tužbu, tj. da potpis na dostavnici suda nije njegov. Ustavni sud u svojoj odluci konstatira kako Norčeva tvrdnja da nije primio tužbu pa da na nju nije ni mogao odgovoriti "nije u potpunosti nerealna i zanemariva".

Oštro izdvojeno mišljenje

Međutim, troje ustavnih sudaca, Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec glasali su suprotno većini i napisali iznimno oštro izdvojeno mišljenje. U njemu ističu da je većina ustavnih sudaca "falsificirala činjenice" i "konstruirala razloge" kao bi Norčevu ustavnu tužbu usvojila. Troje sudaca, naime, upozoravaju da je tvrdnja većine u Ustavnom sudu kako u svojoj odluci nisu mogli razdvojiti dva različita Norčeva zahtjeva - onaj za ukidanjem presude i onaj za povratom postupka u prvotno stanje zbog navodnih bitnih povreda postupka - pogrešna. Ta dva Norčeva zahtjeva Ustavni je sud, ističu Abramović, Kušan i Selanec, morao razdvojiti jer je riječ o dvjema različitim pravnim stvarima.

"Većina je spojila argumentaciju iz jednog procesnog sredstva sa zahtjevom iz drugog procesnog sredstva kako bi konstruirala razloge za usvajanje ustavne tužbe. O razlozima za falsificiranje činjenica ne želimo nagađati...", navodi troje sudaca u izdvojenom mišljenju.

Kao jaje jajetu

Osvrnuli su se i na famozni Norčev potpis. Usporedili su, naime, Norčev potpis sa sudske dostavnice čiju vjerodostojnost on negira, s njegovim potpisom ispod punomoći odvjetniku koji je napisao njegovu ustavnu tužbu.

"Taj potpis je uistinu karakterističan i jasno je da ga je bilo teško imitirati", ističe troje ustavnih sudaca izdvojenom mišljenju.

image
Faksimil Norčeva potpisa na punomoći odvjetniku koji je pisao njegovu ustavnu tužbu
image
Faksimil Norčegov potpisa na sudskoj dostavnici čiju autentičnost on poriče

Norčev potpis na punomoći odvjetniku koji je napisao njegovu ustavnu tužbu sliči potpisu na sudskoj dostavnici koji Norac osporava "kao jaje jajetu", tvrde suci u izdvojenom mišljenju i zaključuju:

"Ta su dva potpisa naprosto identična do te mjere da ni jedan sud u njihovu autentičnost ne bi imao razloga sumnjati".

Nakon ove odluke Ustavnog suda, Županijski sud u Zadru morat će ponovo suditi o zahtjevu države da joj Norac nadoknadi iznos ispaćen žrtvama ratnog zločina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:23