Ambiciozno zamišljeni projekt gradnje olimpijskog bazena u Dugopolju definitivno odlazi u povijest a da se ni jedan stanovnik te male općine nadomak Splita, iako je do sada "ulupano" oko 10 milijuna eura, u njemu nikada nije okupao, piše Slobodna Dalmacija.
Trenutačna vlast na čelu s Pericom Bosančićem (HDZ) odlučila je na istomu mjestu napraviti prenamjenu i podignuti sportsku dvoranu. Shvatili su da jednostavno više nema smisla ustrajavati na projektu što ga je pokrenula prethodna garnitura, predvođena Zlatkom Ževrnjom, kasnijim splitsko-dalmatinskim županom, a danas jednim od direktora u državnim Hrvatskim vodama.
Bilo je to 2009. godine, kada je, što kaže jedan mještanin, "Bog hodao Dugopoljem". Ubrzo će doći velika kriza, presušit će općinski prihodi koji su se u blagajnu slijevali mahom od prodaje zemljišta i ulagača u gospodarsku zonu uz autocestu, a dovršetek rastezati dugih 12 godina, do dana današnjeg.
– Svaki projekt treba gledati u dugoročnom kontekstu. Ovdje su u planu bila tri bazena: uz veliki 50-metarski, predviđeni su i onaj za školu plivanja, kao i mali za najmlađe. Ovaj olimpijski pokazao se generatorom najvećih troškova. Napravili smo i kalkulacije i došli do računice da bi samo dva milijuna kuna trebalo godišnje za držati ga u pogonu. Taj novac je problem i za puno veće gradove, a kamoli za općinu poput Dugopolja – kaže nam načelnik Bosančić.
– Sada se skupila ekipa mlađih ljudi koji promišljaju to sve skupa kritički i došli su do zaključka da nama treba jedna prava dvorana. Imamo rukometni klub sa 150 djece, školska dvorana je prebukirana jer tu su još i košarkaši i malonogometaši, ali svojim gabaritima ne zadovoljava kriterije za igranje ligaških utakmica. Naši klubovi zato moraju plaćati najam u Sinju, Solinu... Nema smisla! – još će dodati.
Prenamjena prostora
Prema novom planu, ostala bi tek dva manja bazena i iskoristila se postojeća instalirana infrastruktura (strojarnica, cijevi i slično), ali tek jednog dana kada se završi prenamjena prostora u kojem je smješten olimpijski i na tom mjestu nikne nova, velika dvorana. Ona će biti tik uz još jednu dvoranu, koja je također prenamijenjena jer je po prvotnom projektu tu nekada bilo zamišljeno zatvoreno igralište za tenis.
– Mi smo za tu manju dvoranu iz ITU mehanizma i europskih fondova već osigurali pet milijuna kuna. Ubrzo će početi i radovi i Općina će dobiti jedan multifunkcionalni prostor. Po istom mehanizmu u planu nam je prenamijeniti veliki bazen. Riječ je zapravo od dvije faze istog projekta i ne vidim razloga da nam se ne odobri kao "brownfield" investicija, pogotovo što su Klis, Kaštela i Trogir na isti način dovršavali neke svoje nedovršene projekte – pojašnjava dugopoljski načelnik.
Prve projekcije govore da će i za prenamjenu trebati nekih 10 milijuna kuna. Nisu još sigurni hoće li se školjka bazena morati na neki način zatvoriti, zatrpati, ili će se u njoj kakva je danas bez većih zahvata moći instalirati igralište za dvoranske sportove.
– Ja se tu ne želim miješati arhitektima u struku. Kako oni kažu, tako će biti. Mislim da neće biti potrebna velika rušenja. Svakako, nama je u interesu da to nakon završetka bude jedno smisleno, održivo i korisno rješenje, nešto što će poboljšati kvalitetu života, a ne financijski uteg koji će nas potopiti – jasan je Bosančić.
On je svojim stavom prilično iznenadio lokalnu oporbu, u kojoj su HSP i SDP. Za novi plan doznali su kroz vijećničko pitanje i načelnikov odgovor.
– Načelnik Bosančič nas je godinama uvjeravao da će dovršiti veliki bazen, iako smo svi mi znali da je to neizvodivo. Pa meni je Željko Bosančić, glavni općinski građevinar, još 2013. rekao da Dugopolje svojim prihodima ne može financirati ni tekuće održavanje, a ne još i dovršetak jednog megalomanskog projekta. Kako to da su tek sada, osam godina poslije, smogli snage to javno izreći?! – pita se SDP-ov vijećnik Zvonko Kardum, koji postavlja i još jedno konkretnije pitanje:
– Ima li tu odgovornosti? Prije svega mislim na dugopoljskog "čudotvorca" Zlatka Ževrnju. Sve je to bila njegova zamisao i slijedilo ga se slijepo dok je imao političku moć, koja mu je u posljednje vrijeme prilično okopnjela i više ga se ne pita za sve kao nekada.
Bacanje novca
S druge strane, dugopoljski HSP i njegov predsjednik Ivica Radošević drže da je na bazenu trebalo inzistirati do kraja.
– Ovako ćemo novac baciti u vjetar i odustati od priče o mjestu kao turističkoj destinaciji. Ako bi se jednog dana dovršila bolnica, ona i hotel bi ga sami mogli financirati. Bazen je lakše dovršiti nego sada graditi dvoranu uz dvoranu – veli Radošević.
Nikad dovršeni bazeni, inače, zamalo su potopili i drugi dugopoljski ponos – stadion "Hrvatski vitezovi". Prvi Ževrnjin nasljednik Stanko Balić pod prilično mutnim okolnostima bio ga je založio kako bi se osigurao kredit od 35 milijuna kuna kod Hypo banke, jer Općina prije pet godina više nije mogla plaćati mjesečne rate. Vijećnicima je na stolove stavljen bjanko-dokument bez objašnjenja što se zalaže, tek s katastarskim brojem čestice i zemljišnoknjižnog uloška, ali je sve prošlo zahvaljujući debeloj HDZ-ovoj lokalnoj većini. Tek 2019. godine i s novim zaduženjem Općina je u mandatu Perice Bosančića povratila čisto vlasništvo, ali se morala zadužiti za novih 13 milijuna kuna kredita.
Tada je isplivala i računica da je po svakoj stolici stadiona, vrijednog 90 milijuna kuna, uloženo 18 tisuća kuna, puno više od 13 tisuća kuna u Areni Budimpešta, a pogotovo onih pet tisuća kuna za stadion u našoj Puli. No, u usporedbi s 10-ak milijuna eura bazena u koji nikada nitko nije skočio i zaplivao, to ispada čak i "prihvatljivo", piše Slobodna Dalmacija.