PRODAJA

UMIROVLJENICI VLASNICI KONČARA Kapitalni fond ima kontrolu, privatni fondovi najviše dionica

 

 

Država je jučer prodala 20,49 posto dionica Končar Elektroindustrije za 360 milijuna kuna, a kupci su četiri obvezna mirovinska fonda te dobrovoljni mirovinski fondovi Allianz ZB. Centar za restrukturiranje i razvoj (CERP) prihvatio je njihove ponude na sjednici održanoj jučer ujutro koja je sazvana u posljednji trenutak i bez najave. Naime, u četvrtak se cijeli dan iščekivao poziv iz Vlade za zeleno svjetlo za odluku o prodaji dionica najvećeg domaćeg industrijskog poduzeća.

Primjer reformi

Na prodaju se osvrnuo i premijer Tihomir Orešković u svom obraćanju javnosti te prodaju naveo kao primjer pokrenutih reformi. Upravo je Orešković zagovarao prodaju mirovinskim fondovima, no cijeli je proces bio neizvjestan do trenutka donošenja odluke o prodaji. Protiv prodaje dionica prosvjedovali su radnici Končara i sindikati, a nije joj bio sklon ni predsjednik Uprave Darinko Bago iako je zapravo riječ o vrlo benignom i za gospodarstvo ni malo štetnom potezu.

Kako se neslužbeno tumači, kupnja dionica Končar Elektroindustrije bila je uvjetovana odgađanjem Glavne skupštine dioničara kompanije za mjesec dana, što su od kompanije tražili CERP kao prodavatelj, te mirovinski fondovi kao dioničari, dok je Uprava predvođena Darinkom Bagom Skupštinu htjela održati već 10. lipnja, no ona je odgođena za 12. srpnja.

Sve transakcije dionica jučer su i provedene na Zagrebačkoj burzi, a nakon isplate i prijenosa dionica, za što rok istječe u utorak 7. lipnja, najveći dioničar Končar Elektroindustrije ostaje država koja preko Kapitalnog fonda kontrolira 28,17 posto dionica.

Velika promjena

Međutim velika promjena sastoji se u tome što država više ne kontrolira većinski paket dionica, a zbrojeni udjeli obveznih mirovinskih fondova drugog stupa dosežu 45 posto. Kako je osnovni smisao državnog Kapitalnog fonda uplata zarade u prvi mirovinski stup, vlasnicima Končar Elektroindustrije posredno se mogu smatrati današnji i budući hrvatski umirovljenici. Iako se za kupnju dionica mogao natjecati bilo tko, ponude su dali samo mirovinski fondovi.

U jučerašnjoj prodaji najviše dionica kupio je AZ obvezni mirovinski fond, koji će državi uplatiti 124,2 milijuna kuna, potom PBZ/CO obvezni mirovinski fond koji će uplatiti 101,5 milijuna kuna, zatim obvezni mirovinski fond Erste plavi, koji za dionice daje 83,8 milijuna kuna, dok dobrovoljni mirovinski fondovi AZ-a ulažu 25,5 milijuna kuna, a obvezni mirovinski fond Raiffaisen, koji najčešće odskače u odabiru ulagačkih meta od ostalih, odlučio se na simboličan ulog od 13,5 milijuna kuna. U konačnici, kako otprije imaju značajne pakete dionica, od obveznih će fondova najviše dionica Končara imati PBZ mirovinski fond, oko 16 posto, potom AZ oko 14 posto, Erste plavi oko 12 posto i Raiffaisen oko dva posto. Najniža tražena cijena za dionicu bila je 670 kuna, najskuplje ih je platio Erste plavi, po 691 i 711 kuna, najjeftinije AZ po 675 kuna, i Raiffeisen fond po cijeni od 675,5 kuna.

Novi raspored

Novi raspored dioničara u Končaru uz skupštinu dioničara odgođenu za mjesec dana otvara mogućnost promjena u Nadzornom odboru te značajniji utjecaj mirovinskih fondova na upravljanje poduzećem, kao i na imenovanje upravljačkog kadra tog poduzeća. Mirovinski fondovi kupili su dionice industrijskog holdinga koji je lani ostvario 3,05 milijardi kuna prihoda, uz 15 posto rasta u odnosu na godinu ranije, no taj rast ostvaren je isključivo u proizvodnji vlakova za Hrvatske željeznice, odnosno na domaćem tržištu, dok je izvoz Holdinga kao cjeline bio u padu 14 posto, a izvozna je zvijezda Končareva najveća tvrtka Končar - distributivni i specijalni transformatori, koja donosi gotovo polovicu ukupnog izvoza; taj se prihod već deset godina kreće između 1 i 1,3 milijarde kuna.

Počeli i odustali

Iako je prodaja dionica Končar Elektroindustrije odluka Vlade Tihomira Oreškovića, proces te prodaje pokrenula je Milanovićeva Vlada koja je u srpnju 2014. odlučila prodati 22,8 posto dionica na burzi, ali je lani u ožujku odustala da bi se za Končar pronašao strateški partner, no zahvaljujući kompleksnoj strukturi upravljanja, činjenici da polovica Holdinga direktno ovisi o poslovima za državu, za Končar u cjelini zapravo nema zainteresiranih partnera. Ipak, prodaja dionica mirovincima ne razdvaja državu i Končar, država kao investitor u poslove koje će Končar raditi ostaje važan faktor bude li se težilo tome da Končar nastavi proizvoditi vlakove i tramvaje jer ih nitko izvan Hrvatske do sada nije kupio. Još nije osigurano 800 milijuna kuna, koliko bi Končar trebao dobiti da bi za HŽ proizveo drugu polovicu vlakova naručenih 2014.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. veljača 2021 22:05