ZVONIMIR MRŠIĆ

'UMJESTO DA DONOSI HITNE ODLUKE, VLADA UVODI DODATNO ADMINISTRIRANJE' Bivši šef Podravke pobrojao što sve treba poduzeti za spas gospodarstva

 
Zvonimir Mršić
 Boris Kovačev / CROPIX

Bivši šef Podravke i savjetnik u Agrokoru tijekom krize u tom koncernu, SDP-ov Zvonimir Mršić komentirao je Vladine gospodarske mjere, ustvrdio da je Vlada Andreja Plenkovića umjesto hitnog donošenja odluka uvela dodatno administriranje, te u 19 točaka pobrojao što sve treba poduzeti za spas gospodarstva.

- Iz dosadašnjih mjera Vlade može se zaključiti da su gotovo u potpunosti podcijenili veličinu i dubinu gospodarske krize. Dok je zdravstveni sustav reagirao i gotovo preko noći promijenio 'poslovni model', preostali dio Vladinih resora očekivao je ili još uvijek očekuje da će rješenje zdravstvene krize riješiti i sve ostale probleme - kaže Mršić i nastavlja kako je razvidno da će prihod od glavne gospodarske djelatnosti - turizma - biti zanemariv, a time i većeg dijela industrije koja ovisi o turizmu.

Kaže da možemo očekivati 15-20 milijardi kuna manje prihoda i s druge strane povećane rashode u istom iznosu pa bi deficit mogao biti na razini 30-40 milijardi kuna.

- Vlada mora djelovati brzo i odlučno. Mjere moraju biti financijski izdašne jer se države u ovom trenutku mogu zaduživati bez limita i bez ili uz minimalnu kamatu - rekao je Mršić i pobrojao što treba činiti.

1. Očuvanje privatnog sektora, što podrazumijeva očuvanje poduzeća, obrta, OPG-a i samostalnih djelatnosti, ali i zaposlenih u njima jer od stanja u kojem će se naći privatni sektor po završetku krize ovisi brzina oporavka gospodarstva.

2. Javni sektor također je pogođen krizom, ali će iz nje izaći s mnogo manje posljedica od privatnog te s puno većim očekivanjem privatnog sektora za stvarne, suštinske strukturne reforme.

3. Budući da su na snazi mjere zabrane rada cijelog niza djelatnosti - prisilna hibernacija - država mora nadoknaditi opravdane troškove tog razdoblja, što uključuje oslobađanje od plaćanja svih javnih davanja, nadoknadu neto plaće zaposlenima, zakonski moratorij na financijske obaveze (minimalno plaćanje glavnice).

4. Oslobađanje od plaćanja javnih davanja treba obuhvatiti fiskalna davanja, parafiskalne namete, doprinose, ali i razna davanja za korištenje općeg ili javnog dobra i slično (primjerice turističko zemljište).

5. Nužno je donošenje odluke o isplati minimalno 75 posto neto plaće za sve zaposlene koji imaju negativan utjecaj na poslovanje (uključujući i samostalni rad i OPG-e).

6. Tko dobije pomoć države za isplatu plaća, automatizmom se oslobađa plaćanja poreza i doprinosa iz i na plaću, a ne da to mora ostvarivati u drugom upravnom postupku.

7. Donošenje zakona o zamrzavanju svih kreditnih obaveza po glavnicama kredita kod građana i gospodarstva na rok od 12 mjeseci.

8. Formiranje Fonda likvidnost prije svega za mikro, male i srednje poduzetnike koji nemaju kolaterala da bi se zadužili kod banaka. Fond treba biti formiran iz sredstava državnog proračuna i drugih izvora minimalne veličine 1 milijardu eura za početak, s ciljem da daje kredite za likvidnost uz kamatu od 1 posto na rok od 4 godine.

9. Ukidanje plaćanja akontacije poreza na dobit. Nije za očekivati da će poduzetnici u ovoj godini ostvariti dobit, stoga ne postoji niti jedan razlog da akontacijom uplate poreza na dobit kreditiraju državu.

10. Plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi za sve poduzetnike.

11. Zbog problema s likvidnosti potrebno je smanjiti zateznu kamatu te privremeno ograničiti i ugovorne kamate.

12. Hitno definiranje školske i akademske godine. Rad škola i fakulteta je odgođen za kraj travnja, no potpuno je izvjesno da pandemija neće završiti do tada. Radi otklanjanja neizvjesnosti treba definirati način ocjenjivanja i završetka školske godine, način polaganja mature (Nizozemska je ukinula maturu za ovu godinu), kao i način polaganja ispita na fakultetima i kriterij upisa u sljedeću akademsku godinu.

13. Jednokratna pomoć umirovljenicima s najnižim mirovinama te isplata naknade svim nezaposlenima koji su prijavljeni, a ne ostvaruju naknadu na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

14. Potrebno je zdravstvenim radnicima i policajcima u cijeloj zemlji, a vatrogascima u Zagrebu, trenutačno povećati plaće jer uz ekstremnu izloženost riziku zaraze daju iznadprosječni doprinos radu.

15. Poslodavcima bi trebalo omogućiti da radnike koji rade tijekom krize u otežanim uvjetima mogu nagraditi bez plaćanja poreza i doprinosa.

16. Nužno je omogućiti državi da se zaduži ili otvori što je moguće više kreditnih linija kao bi prikupila keš sada kada je dostupan bez kriterija i uz minimalnu cijenu zaduživanja, pri čemu treba koristiti prije svega inozemne izvore.

17. Prava radnika tijekom krize trebaju biti garantirana, ali treba otvoriti mogućnost da neka od tih prava budu odgođena.

18. Iskoristiti predsjedanje EU kako bi se utjecalo na definiranje financijskih programa tijekom krize i početi pregovore oko značajnog redefiniranja proračuna za novo proračunsko razdoblje.

19. Predložene mjere su za ublažavanje posljedica tijekom krize, ali bit će potrebna potpuno nova strategija obnove i/ili izgradnje gospodarstva u Hrvatskoj nakon krize. Stubokom će se promijeniti situacija u zemlji, ali i okruženju (EU i globalno) pa nastaje potreba za potpuno drugačijim načinom upravljanja državom i gospodarstvom. Sada već treba formirati tim koji će izraditi strategiju za 'day after'.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. prosinac 2022 04:30