Tri godine nakon što je direktoru Svjetskoga spomeničkog centra Francescu Bandarinu predan elaborat za nominaciju Sakralnoga sklopa na ostacima Rimskog foruma u Zadru za Popis svjetske baštine, iz sjedišta UNESCO-a u Parizu je stigla vijest da zadarska kandidatura nije prošla, javlja Slobodna Dalmacija.
Mada se dopis s obrazloženjem odluke još čeka, neslužbenu nam je informaciju potvrdio Miljenko Domijan, nekadašnji glavni konzervator i aktualni savjetnik Ministarstva kulture.
- Jako mi je žao, ali je tako. Intenzivno smo na tome radili pune dvije godine, imali smo potporu i Ministarstva kulture i Grada Zadra i rekao bih da smo dostojanstveno odradili svoj posao.
Na početku je sve izgledalo sjajno, elaborat je odlično ocijenjen, a prvi evaluator je predlagao upis svega što smo u njemu naveli. Zatim smo imali nekoliko dorada, ali je na koncu UNESCO-ova komisija smatrala da zadarski episkopalni kompleks nema razinu za uvrštenje na Popis svjetske baštine - kaže Miljenko Domijan.
Jaka konkurencija
- Ako je nekome muka, onda sam to ja, iskreno priznaje Domijan, objašnjavajući sve okolnosti i različite utjecaje koji su doveli do ovakve odluke UNESCO-a na čijoj se Pristupnoj listi Zadar nalazi od 2005. godine.
Pokazalo se da je hendikep zadarske kandidature u tome što je 60 posto grada srušeno u Drugom svjetskom ratu, pa se za Popis nije moglo kandidirati cijelu povijesnu jezgru u kojoj je dosta novogradnje. Zbog toga se išlo na ograničeni obuhvat zaštite, a za adut se smatralo povijesnu slojevitost i multikulturalnost područja, te činjenicu da ovo područje funkcionira u srcu živoga grada.
- Nije bez utjecaja bila ni neka vrsta “kulturne geopolitike“, jer su već godinama jaka mišljenja po kojima je UNESCO-ov Popis svjetske baštine eurocentričan, kako se na njemu nalazi preveliki broj zaštićenih lokaliteta iz Europe.
Osim toga, na ovom relativno malom području od Poreča do Kotora sedam je zaštićenih kulturnih dobara, pa ni to nije išlo u prilog kandidaturi Zadra. Jako mi je žao, ali odluka je takva, konstatira Domijan, navodeći da je konkurencija za ulazak na Popis svjetske baštine izrazito jaka i brojna.
Izdvojena kandidatura
Premda je osobno razočaran, Domijan u odluci UNESCO-a ne vidi “kraj svijeta“ i svjestan je da bi “paralelna lista nezaštićenih kulturnih dobara u svijetu bila itekako impresivna i reprezentativna“.
UNESCO-ova odluka o zaštiti Episkopalnog kompleksa je definitivna, no to ne zatvara mogućnost neke nove kandidature dijela tog područja ili jednog izdvojenog kulturnog dobra. Međutim, zbog trenutnog razočarenja neuvrštavanjem Zadra na Popis svjetske baštine, očigledno je prerano da se na tu temu uopće otvara rasprava, javlja Slobodna Dalmacija.
Nije uspio ni Rio de Janeiro
Miljenko Domijan navodi da mnogi svjetski gradovi ne uspijevaju “uskočiti“ na Popis svjetske baštine. Uz mnoge talijanske gradove čije su kandidature propale, među takvima je i Rio de Janeiro koji uzaludno pokušava već desetak godina.
Među hrvatskim gradovima čije su kandidature propale nalazi se i Varaždin, osječka tvrđa je dva puta vraćena, Pula je pokušavala najprije sa starom jezgrom, a zatim i s arenom, ali nije uspjela.
Što se hrvatskih gradova na Jadranu tiče, na UNESCO-ovu Popisu svjetske baštine do daljnjega će biti Poreč, Šibenik, Trogir, Split i Dubrovnik, te crnogorski Kotor, a pod zaštitom su i Plitvička jezera i Starigradsko polje.