Dok je pogled javnosti usmjeren na pokušaje formiranja Vlade i konstituiranja novog saziva Sabora, normalan rad još jedne ključne institucije na Markovu trgu mogao bi doći u pitanje. U ponedjeljak 7. prosinca, kad predsjednica države otpočinje drugi krug konzultacija oko sastavljanja nove Vlade, istječe osmogodišnji mandat petero sudaca Ustavnog suda: predsjednici suda Jasni Omejec, sutkinji Snježani Bagić te sucima Marku Babiću, Aldi Radoloviću i Ivanu Matiji. Kako im Sabor nije izabrao nasljednike, silom Ustava petero ustavnih sudaca kojima u ponedjeljak istječe mandat trebali bi ostati u Ustavnom sudu još šest mjeseci, do 7. svibnja 2016. kako bi se parlamentu omogućilo da u tome razdoblju izabere ustavne suce koji će ih zamijeniti. Međutim, Ivan Matija, jedan od petero sudaca kojima mandat istječe u ponedjeljak, podnio je zahtjev za odlazak u starosnu mirovinu pa mu se mandat ne može produžiti za još šest mjeseci. Zbog postupka umirovljenja mandat će mu, kako je potvrdila predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, biti prekinut najkasnije od 6. siječnja iduće godine.
Mjesto prazno 5 godina
Uz Matiju, 8. siječnja iduće godine iz Ustavnog suda otići će i sudac Davor Krapac kojemu je redovni osmogodišnji mandat istekao još u srpnju ove godine, ali kako ni njemu Sabor do toga roka nije izbrao nasljednika, silom Ustava mandat mu je produžen za još šest mjeseci. Kako je mjesto ustavne sutkinje Nevenke Šerhorst, kojoj je mandat istekao potkraj 2010., već pet godina prazno, Ustavni sud će nakon Matijina i Krapčeva odlaska od siječnja iduće godine, umjesto 13 sudaca koliko bi ih morao imati, funkcionirati sa samo 10 sudaca. Ne izabere li Sabor u prva četiri mjeseca iduće godine ni jednog novog ustavnog suca, 7. svibnja iduće godine, kad istekne šestomjesečni produžetak Jasni Omejec, Snježani Bagić, Aldi Radoloviću i Marku Babiću, u Ustavnom će sudu ostati samo šestero sudaca što će izazvati blokadu njegova rada.
Problem plenuma
Ustavni sud u kojem bi ostalo samo šest sudaca, kako nam je pojasnila njegova predsjednica Jasna Omejec, ne bi mogao donositi odluke u postupcima ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, niti u postupcima ocjene suglasnosti drugih propisa sa zakonima i Ustavom niti bi mogao obavljati nadzor nad izbornim i referendumskim procesom. O navedenim pitanjima Ustavni sud odlučuje na plenumu, dakle na općoj sjednici, a minimalni broj sudaca za tu vrstu odluka je sedam. Ustavni sud koji bi ostao na samo šest sudaca moga bi rješavati samo ustavne tužbe, ali ne sve, jer ako se u slučaju ustavne tužbe ne postigne jednoglasnost na sudskom vijeću, predmet se također mora rješavati na plenumu na kojem mora biti najmanje sedam ustavnih sudaca. Scenarij po kojem bi se za pola godine Hrvatska mogla suočiti s blokadom rada Ustavnog u ovom se trenutku čini prilično realnim. Naime, posve je izvjesno da bi proces formiranja Vlade i konstruiranje novog saziva Sabora mogao potrajati duže nego u dosadašnjim slučajevima, a ni mogućnost izvanrednih parlamentarnih izbora nije isključena.
Sve dok hrvatska nema dvije ključne institucije, Sabor i Vladu, nemoguće je provesti proceduru izbora ustavnih sudaca. Jednako je, naime, zabrinjavajuća činjenica da u prošlih pet godina dva saziva Sabora nisu uspjela izabrati ni jednog ustavnog suca. Mjesto 13. ustavnog suca prazno je već pet godina, od isteka mandata sutkinje Nevernke Šerhorst. Izbor ustavnih sudaca blokiran je od ljeta 2010., kad je u Ustav ugrađena odredba prema kojoj Sabor ustavne suce bira dvotrećinskom većinom umjesto kvalificiranom, kao što je bio slučaj do tada.
Poljuljan ugled
Da je postizanje dvotrećinske suglasnosti oko nekog kandidata za ustavnog suca u blokovski duboko podijeljenom Saboru postalo nemoguća misija, pokazalo se i u srpnju ove godine, kad je pokušaj izbora dvoje ustavnih sudaca koji bi popunili upražnjeno mjesto Nevenke Šerhorst i suca Davora Krapca završio fijaskom. Od troje kandidata koje je Odbor za Ustav propustio na glasovanje na plenarnu sjednicu Sabora, nitko nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu. Najbliža izboru bila je profesorica ustavnog prava s riječkoga Pravnog fakulteta Sanja Barić sa 99 glasova, dok je bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić dobio 52, a sutkinja zagrebačkog Županijskg suda Ivana Čalić samo 36 glasova. HDZ je prije glasovanja napustio sabornicu. Sporne odluke Ustavnog suda i skandali za koje su zaslužni pojedini ustavni suci iz temelja su poljuljali ugled Ustavnog suda, a parlamentarne stranke, što političkom trgovinom, što dugogodišnjim nemarnim odnosom prema izboru ustavnih sudaca, u pitanje su doveli njegovo funkcioniranje i opstanak.