Projekt osiguravanja besplatne školske prehrane djeci iz socijalno ugroženih obitelji, putem kojeg je prošle školske godine 17.500 djece u 597 osnovnih škola imalo osiguranu besplatnu prehranu, ove je godine ozbiljno doveden u pitanje.
Naime, resorno Ministarstvo socijalne politike tek je raspisalo Poziv za dodjelu sredstava, osigurani novac gotovo je upola manji nego lani, a pravo na besplatne školske obroke imat će samo djeca iz 12 županija čiji je indeks razvijenosti ispod 75 posto državnog prosjeka.
Odobrenje
Budući da se popis djece koja imaju pravo na besplatan obrok sastavlja u suradnji i uz odobrenje roditelja, nije jasno kako će se taj popis uopće napraviti s obzirom na to da je školska godina već završila i ravnateljima je nemoguće okupiti roditelje te provesti ankete prije nego što nova školska godina - a s njom i školska prehrana - započne. Sudeći prema vremenskom planu postupanja, ugovori će se potpisivati tek krajem kolovoza - desetak dana prije početka školske godine.
Osim toga, ove godine projekt se neće provoditi preko udruga (lani su to uglavnom bile lokalne organizacije Crvenog križa), nego će nositelji biti osnivači škola (županije i gradovi), koji nemaju, kažu naši sugovornici, ni iskustva ni razrađenu metodologiju.
- Naša županija, eto, ne pripada među ovih 12 s nižim indeksom razvijenosti iako i kod nas itekako ima siromašne djece te se projektom osiguravala prehrana za njih više stotina. Siromašno dijete je siromašno dijete bez obzira gdje živi. Imali smo uhodani mehanizam, projekt je odlično išao, razvili smo metodologiju. Stvarno je šteta što ovako završava - kaže Tonka Mikulandra iz šibenskog Crvenog križa. Šibensko-kninska županija, primjerice, ima indeks razvijenosti iznad 75 posto, a grad Knin, čiji je indeks bitno ispod 75, ne može aplicirati za projekt.
Na brojne primjedbe koje su stigle upravo na ovu odredbu Poziva u Ministarstvu su odgovorili da će za županije s višim indeksom razvijenosti sredstva biti osigurana putem zaklade Hrvatska za djecu.
Problem zaklada
O kolikim je sredstvima riječ, nije poznato, no sugovornica iz jedne županije čiji je indeks razvijenosti iznad 75 posto, a koja je kontaktirala Zakladu, kaže da su tu problemi još veći. - Tamo je promijenjeno vodstvo, novo se još nije ni sastalo, nemaju nikakvu ideju o tome kome da se javimo, s kojom dokumentacijom i kojim će novcem raspolagati - kaže naša sugovornica.
Prema raspisanom Pozivu za najmanje razvijene županije, za ovu je namjenu osigurano nešto više od 9,36 milijuna kuna, od čega će se oko osam milijuna kuna povući iz Fonda europske pomoći za najpotrebnije (FEAD), a ostatak iz državnog proračuna. Lani je za isti projekt osigurano oko 17,5 milijuna kuna. Koliko će na kraju pokriti Zaklada, treba vidjeti.
- Projekt je lani stvarno dobro funkcionirao. Roditelji se u početku nisu željeli javljati jer ih je bilo strah stigme. No, kad su vidjeli da se njihovim imenima nigdje ne barata, da im djeca ni na koji način nisu izdvojena, da novac sjeda i djeca imaju obrok, javljalo ih se sve više i više - kaže Sanja Bijonda, pokretačica inicijative “Kruh za poslije” i udruge “Portal dobrote”, koja je prošle godine radila s nizom škola na projektu.
Odgovor
Iz nadležnog Ministarstva ne stižu ni najave da će s projektom sve biti u redu i da se roditelji ne moraju brinuti. Odgovorili su da naša pitanja - koja se odnose na ukupan iznos sredstava, mehanizam dodjele putem zaklade Hrvatska za djecu, kriterije za odabir djece te kratki rok za pripremu - “zahtijevaju pripremu uz konzultacije stručnih službi” te da će zbog “složenosti problematike” odgovore pripremiti u rokovima propisanim zakonom. Pitanja Ministarstvu uputili smo 9. lipnja.