PREKORAČILI OVLASTI

UPRAVNI SUD U REKORDNO KRATKOM ROKU PRIHVATIO DRUGU PLENKOVIĆEVU TUŽBU Ukinuta odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u slučaju Helsinki

Nataša Novaković, Andrej Plenković
 Boris Kovacev, Bruno Konjevic / CROPIX

Upravni sud u Zagrebu prihvatio je danas i drugu tužbu premijera Andreja Plenkovića i ukinuo odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u slučaju Helsinki.

Sud je nepravomoćno presudio da je Povjerenstvo prekoračilo svoje ovlasti i da nema pravo donositi odluke o tome da su dužnosnici povrijedili načela vjerodostojnog obnašanja dužnosti ako ta povreda nije povezana s nekim konkretnim oblikom sukoba interesa.

Podsjetimo, Povjerenstvo je u studenome prošle godine donijelo odluku prema kojoj su premijer Plenković i četvero njegovih sadašnjih i bivših ministara povrijedili načelo vjerodostojnog i transparentnog obnašanja dužnosti jer tome tijelu nisu dostavili potrebnu dokumentaciju iz koje bi bilo jasno tko je financirao put vladine delegacije na godišnju skupštinu Europske pučke stranke u Helsinki u studenome 2018.

Sudac upravnog suda u Zagrebu Hrvoje Miladin je, međutim, danas presudio da iako Zakon o sprječavanju sukoba interesa nalaže državnim tijelima da dostave Povjerenstvu dokumentaciju koju to tijelo zatraži, nije propisana sankcija za uskratu te dokumentacije, pa Povjerenstvo ne može izricati sankcije za njezino nedostavljanje. Sudac je pojasnio da javna objava odluke Povjerenstva da je dužnosnik povrijedio načela obnašanja dužnosti, iako ne sadrži financijsku kaznu, ima karakter sankcije.

Podsjetimo da je prije deset dana Upravni sud u Zagrebu prihvatio Plenkovićevu tužbu u kojoj je premijer osporavao odluku Povjerenstva u slučaju Pokaz. Upravni je sud 9. ožujka prihvaćanjem njegove tužbe ukinuo odluku Povjerenstva iz listopada prošle godine, prema kojoj je Plenković povrijedio načela vjerodostojnog i transparentnog obnašanja dužnosti kad je državnim tijelima i javnosti prešutio da ga s Igorom Pokazom, koji je imenovan za hrvatskog veleposlanika u Velikoj Britaniji, veže kumstvo.

Obje presude su nepravomoćne i Povjerenstvo će se na njih žaliti Visokom upravnom sudu. Upravni sud u Zagrebu u većini dosadašnjih presuda nije dovodio u pitanje zakonsko pravo Povjerenstva da odlučuje o povredi načela u obnašanju dužnosti.

Prvi put je neki sudac tog suda odstupio od već ranije utvrđene sudske prakse u travnju prošle godine u slučaju Milana Bandića, a nakon dviju tužbi premijera Plenkovića njihov je broj narastao na tri. No, nijedna od tih presuda još uvijek nije pravomoćna i o njima će se povodom žalbi Povjerenstva izjasniti Visoki upravni sud. Ni Visoki upravni sud u svojim dosadašnjim pravomoćnim presudama, od kojih je zadnju donio u rujnu prošle godine, nije dovodio u pitanje ovlast Povjerenstva da odlučuje o povredi načela, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li u tri navedena slučaja ostati dosljedan.

Zanimljivo je da je obje presude povodom Plenkovićevih tužbi zagrebački Upravni sud donio u rekordno kratkom roku pozivajući se na zakonsku odredbu prema kojoj predmeti vezani uz sukob interesa spadaju u postupke hitne naravi koje sud mora riješiti u roku od 60 dana. Problem je, međutim, što se ni zagrebački ni ostali upravni sudovi tog roka ne drže u drugim slučajevima u kojima dužnosnici tužbama pokušavaju osporiti odluke Povjerenstva.

A da Upravni sud u Zagrebu pokazuje posebnu ažurnost i revnost u rješavanju tužbi premijera Andreja Plenkovića protiv odluka Povjerenstva, dok u ostalim slučajevima taj zakonski rok višestruko premašuje, pokazuju podaci koje smo tražili od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Od Povjerenstva smo, naime zatražili informaciju o prosječnom trajanju postupaka pred zagrebačkim Upravnim sudom u kojima državni dužnosnici pokušavaju osporiti njihove odluke. Odgovorili su da je prosječni rok u kojem je taj sud dosad donosio presude povodom tužbi dužnosnika šest mjeseci, što je trostruko duže od roka predviđenog zakonom.

Preciziraju da je riječ o roku koji protekne od trenutka kad sud zaprimi tužbu dužnosnika do donošenja prvostupanjske presude na tom sudu. To znači da je Upravni sud u Zagrebu obje tužbe kojima premijer Plenković osporava odluke Povjerenstva, kako onu u slučaju kuma Igora Pokaza, tako i onu u slučaju Helsinki, riješio trostruko brže od prosječnog roka u kojem rješava ostale tužbe koje dužnosnici podižu protiv odluka Povjerenstva.

Dosta je slučajeva u kojima je Upravni sud u Zagrebu tužbe koje su dužnosnici podizali protiv oduka Povjerenstva rješavao i godinu dana ili čak i duže od toga. Na primjer, bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec podnijela je upravnu tužbu protiv odluke Povjerenstva koje ju je kaznilo zbog sukoba interesa u siječnju 2018., a zagrebački Upravni sud je prvostupanjsku presudu donio u siječnju 2019., dakle nakon godinu dana, čime je šesterostruko prekoračio zadani zakonski rok. Jednako dugo je na presudu Upravnog suda u Zagrebu čekao i bivši predsjednik uprave HEP-a Tomislav Šerić, koji je podnio je tužbu protiv odluke Povjerenstva u listopadu 2014., a nepravomoćnu presudu tog suda dobio je tek u listopadu 2015. Bivši član uprave Poštanske banke Domagoj Karađole podnio je tužbu kojom je osporavao odluku Povjerenstva za sukob interesa u veljači 2017., a Upravni sud u Zagrebu je prvostupanjsku presudu donio u lipnju 2018., dakle godinu dana i četiri mjeseca od podnošenja tužbe.

Bivši član uprave Hrvatskih šuma Damir Felak tužbu kojom osporava odluku Povjerenstva poslao je Upravnom sudu u Zagrebu u listopadu 2013., a taj je sud prvostupanjsku presudu donio tek u svibnju 2015., dakle nakon godinu i pol dana. Tužbu bivšeg zamjenika ministra financija Branka Šegona, kojom je osporavao odluku Povjerenstva, zagrebački je Upravni sud rješavao čak dvije godine - Šegonovu je tužbu zaprimio 5. lipnja 2014., a prvostupanjsku je presudu donio 23. svibnja 2014., čime je čak dvanaest puta probijen zakonski rok u kojem su Upravni sudovi dužni donijeti prvostupanjsku presudu u predmetima iz područja sukoba interesa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. rujan 2021 04:57