GDJE JE PISANI TRAG?

USKOK sada istražuje tko je iz Vlade dao nalog Polančecu

U istražnom zahtjevu spominju se i NN osobe. Radi se vjerojatno o nekom iz Vlade
 Boris Kovačev/CROPIX

ZAGREB - Bivši predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak i bivši direktor TLM-a Ivan Koštan ostaju u istražnom zatvoru barem mjesec dana.

Odlučila je tako danas sutkinja istrage zagrebačkog Županijskog suda Jadranka Mandušić. Mravak i Koštan ispitani su u petak navečer i danas ujutro u sjedištu USKOK-a. Kako neslužbeno doznajemo, obojica su iznijela opsežnu obranu poričući da su svojim radnjama vezanim uz trgovinu strujom između HEP-a i TLM-a počinili bilo kakvu zloporabu.

Prvoosumnjičeni Damir Polančec za sada nije ispitan. Osim Polančeca kao potpredsjednika Vlade i dvojice uhićenih direktora, USKOK u svom istražnom nalogu, neslužbeno doznajemo, navodi i druge “za sada nepoznate počinitelje”, koji su sudjelovali u inkriminiranim zloupotrebama teškima 600 milijuna kuna. Dio daljnje predistrage, iz koje bi NN počinitelji mogli postati poznati, zasigurno se odnosi na skupu kupnju električne energije od dobavljača među kojima je i srpski poduzetnik Vuk Hamović i njegov EFT.

Odluke užeg kabineta

Istraga bi mogla ići u još dva smjera. Jedan vodi prema političkim dužnosnicima nadređenim Polančecu. Drugi smjer mogao bi ići i prema utvrđivanju moguće kaznene odgovornosti onih koji su profitirali u cijelom poslu. A to su članovi Konzorcija Adrijal, većinskog vlasnika TLM-a i Aluminija Mostar, vlasnici tvrtki koje stoje iza Konzorcija - Dalekovod, Aluflexpak, Konstruktor inženjering, Zagreb montaža i bosanski Feal.

Polančec u petak nije ni pokušao poreći svoje sudjelovanje u tom biznisu.

- Koliko sam ja kriv, toliko je kriv i uži kabinet Vlade i HDZ-a. Bio sam na užem kabinetu Vlade dok su odlučivali o tome, ali ja ništa nisam potpisao - rekao je Polančec.

Možda govori istinu, ali to će morati dokazati istražnim tijelima. A to mu, po svemu sudeći, neće biti baš lako budući da po dostupnim informacijama u Vladi ne postoji ni jedan dokument koji bi potvrdio Polančecove izjave. Unatoč pokušaja da se pronađe pisani trag koji govori o tomu, do sada, nije pronađen ni jedan dokaz da su Vlada ili njezin uži kabinet donijeli službenu odluku da HEP proda struju Aluminiju iz Mostara po četiri puta jefinijoj cijeni od one koju je on platio. Stoga će Polančec morati sam pronaći i dokaze za svoje tvrdnje da su Vlada i uži kabinet donijeli tu odluku, a da ju je on samo proveo.

Dodatni je problem što ne postoji ni jedan politički i ekonomski razlog da porezni obveznici iz Hrvatske financiraju poslovanje dvije privatne tvrtke, TLM iz Šibenika i Aluminija iz Mostara. Premda se pokušava stvoriti dojam kako je prodaja jeftine struje Aluminiji iz Mostara politički motivirana kako bi se pomoglo Hrvatima u BiH - to nije istina. Šibenski TLM i Aluminija privatne su tvrtke i nema razloga da država pokriva njihove gubitke.

Nije bilo viših interesa

Stoga ne čudi što među stručnjacima koji su ranije upozoravali na nezakonitost takvog poslovanja HEP-a, te među istražiteljima prevladava uvjerenje kako posrijedi nisu bili nikakvi viši državni, politički i ekonomski interesi.

U slijedećoj fazi istraga će pokušati dati odgovor na pitanje tko je i zašto u Vladi donio odluku koja je imala za posljedicu štetu za državni proračun od gotovo 600 milijuna kuna. Ako Polančec tvrdi da je on samo provodio odluke Vlade i HDZ-a onda, s obzirom na njegovu funkciju potpredsjednika takvu mu je naredbu mogao izdati samo uži kabinet Vlade i Predsjedništvo HDZ-a kojim je na čelu bio Ivo Sanader. Stoga je sasvim izvjesno da će se vrlo brzo o cijelom slučaju morati izjasniti i sam bivši premijer. U istrazi se otkriva sve više detalja o dvojbenom, ako ne i nezakonitom radu bivše Uprave HEP-a.





Priča stigla do Bruxellesa

Pokušava se, primjerice, utvrditi po kojim je kriterijima HEP davao kredite privatnim tvrtkama, na koji način je surađivao i s nekim drugim državnim tvrtkama. Najzanimljivije će biti otkriti tko je izdao nalog da se TLM proda za jednu kunu Hrvatskom konzorciju u sastavu kojeg su bile građevinske tvrtke Zagreb-montaža, Konstruktor, Dalekovod te Aluflex pack i Feal, a da se prije toga osigura da direktor HEP-a Mravak velikodušno oprosti gotovo sva dugovanja TLM-a prema HEP-u. Istodobno s novim je vlasnicima TLM-a potpisan sporazum o kupnji struje po povlaštenoj cijeni koju su oni onda po četiri puta nižoj cijeni transferirali u Mostar.

Ubrzo je međutim tih 145 milijuna kuna, koliko je oprošteno novim vlasnicima TLM-a, postalo problem u bilanci HEP-a. Stoga je Polančec, kako bi pokrio taj gubitak, na Vladi zatražio da se ta svota kompenzira HEP-u dionicama druge državne tvrtke JANAFAi. I pri tomu je obmanuo ministre tvrdnjom da je do tog gubitka došlo zbog preniske cijene struje, a ne zbog toga što je HEP oprostio dug novim vlasnicima TLM-a, Željku Žderiću, Luki Miličiću, Vladi Čoviću...

Istraga bi se mogla pozabaviti i poslovanjem nekoliko najvećih građevinskih tvrtki koje su imale povlaštenu poziciju na tržištu. Riječ je građevinskim tvrtkama i kartelima koji su se uspostavili i koji su na nedopušten način među sobom dijelili milijarde kuna vrijedne poslove. Nameće se također i pitanje zašto su Konstruktor i Dalekovod ušli u biznis s aluminijem i zašto su ušli u vlasničku strukturu TLM-a i Aluminija. Očito su od nekoga dobili mig i jamstva da će im se taj posao debelo isplatiti.

Dio te priče, doznajemo, stigao je i do Bruxellesa gdje je Ured europske unije za suzbijanje korupcije - Olaf - započeo njuškati oko navodne kartelizacije hrvatskog građevinskog sektora i povezanosti tog kartela s određenim krugovma u vrhu hrvatske politike.

Tko je bio u užem kabinetu Vlade?

Uži kabinet čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. To su, u vrijeme kada se navodno raspravljalo o HEP-u i TLM-u bili Ivo Sanader, Jadranka Kosor, Damir Polančec, i Andrija Hebrang. Nakon siječnja 2008. u tom timu više nije bio Hebrang, ali su ušli Đurđa Adlešič i Slobodan Uzelac. Na sjednicu užeg kabineta mogu se pozvati ministri i drugi članovi Vlade koje odredi predsjednik. Obično se pozivaju ministri iz onih resora iz čijeg djelokruga dolaze pitanja koja se raspravljaju. Tko su bili ministri koje je trebao zanimati posao HEP-a i TLM-a? Božidar Kalmeta, ministar mora prometa i infrastrukture, Ivan Šuker, ministar financija i Marina Matulović Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. To su ljudi koje je prozvao Polančec kada je sugerirao da krivnju dijeli s užim kabinetom Vlade.

Kako funkcionira i donosi odluke uži kabinet Vlade

Uži kabinet Vlade može donositi odluke o svim pitanjima iz Vladina djelokruga, odlučuje se većinom glasova članova, a u slučaju nerješenog rezultata presudna je odluka premijera. Svaku odluku mora potvrditi i Vlada na prvoj sljedećoj sjednici. Zašto bi Vlada ili članovi užeg kabineta donosili odluke koje štete državnoj energetskoj kompaniji, a pogoduju dvjema privatnim kompanijama? I zašto o tom poslu nema pisanih tragova? Barem trojica ključnih ministara znali su tko će profitirati od transakcije HEP-a i TLM-a. No, tko je odlučio da je to u interesu RH? Polančec se poziva na vladin uži kabinet i na HDZ. No, HDZ kao stranka nema izvršnih ovlasti, pa ni izravne odgovornosti. U njegovo ime upravljala je tada, kao i danas, većinski HDZ-ova Vlada i njeni ministri.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. veljača 2024 08:23