Provjeravati djetetove ocjene iz školskog imenika, voditi evidenciju o uplaćenim doprinosima od strane poslodavca, promjeniti obiteljskog liječnika, prijaviti dokumente za osobnu iskaznicu ,informirati se o slobodnim radnim mjestima i mogućnosti doškolovanja i prekvalifikacije i uvid u sudski postupak koji se vodi protiv vas, samo su neke od mogućnost koje ćete uskoro moći ostvariti iz topline svoga doma sa samo jednim klikom miša.
Uspomene iz prošlosti
Prema najavama iz Ministarstva uprave, naime, uskoro bi trebao zaživjeti projekt Digitalni građanin koji će, ukoliko se plan uistinu i ostvari, jednom zauvijek začepiti usta hrvatskoj birokraciji, poznatoj po sporosti i neorganiziranosti, a čekanja za šalterom, nesnosne gužve, odbijenica službenica tipa ‘ dokument je stariji od šest mjeseci’ ili ‘prvo morate na šalter 301, pa tek onda na drugi kat na šalter 437’, trebala bi postati tek jedna gorka uspomena iz prošlosti.
Cilj Digitalnog građanina, objašnjava Darko Parić, pomoćnik ministra Uprave za e Hrvatsku, je omogućiti građanima da putem interneta s državnom administracijom komuniciraju na jednom mjestu. To bi u budućnosti trebalo ići kroz internetski portal na kojem će se uz informacije, građanima omogućiti i elektroničke javne usluge.
Po uzoru na EU
Cijeli projekt radi se po uzoru na Europsku uniju u kojoj je određno 12 ključnih e-usluga za građane i 8 za poslovne subjekte.
- Prvo ćemo svim građanima omogućiti da na internetu imaju svoje osobne stranice ili osobni elektronički sandučić. U njemu će moći pogledati tko o njoj ili njemu vodi podatke u državi i jesu li ti podaci ispravni, koje sve elektroničke usluge ima na raspolaganju te koja sve prava ima na osnovu svog status - adrese, državljanstva, dohotka - objašnjava Parić.
A da bi učmala birokracija postala povijest, potrebno je stvoriti temelj odnosno treba se stvoriti neophodna infrastukturu koja će pokrivati cijelu državu.
A temelj je stvaranje sustava za autentikaciju ljudi koji garantira da je to točno taj građanin koji se spaja putem interneta, zatim elektronički pretinac u kojem će se izmjenjivati poruke sa državom i u kojem će biti elektrončke usluge i potom e-osobna karta.
Suglasnost građana
Naravno, da bi to sve bilo moguće, građani će morati dati suglasnost da žele tako komunicirati s državnom administracijom, te će morati imati ispravan elektronički identitet uz pomoć kojega će moći stvarati elektroničke potpise. S druge strane država mora biti registarski uređena i međusobno umrežena.
- Na sve tri ove stvari jako intenzivno radimo i nadamo se da će tijekom ove godine biti u potpunoj funkciji. Tek nakon toga su moguće prave elektroničke usluge. Sve se radi u suradnji sa svim ministarstvima i ostalim tijelima kako bi omogućili što lakšu online komunikaciju sa državom - ističe Parić.
Nove platforme
Nakon što se umreže državni registri, osim građana, putem interneta sa javnom upravom i državnim institucijama moći će komunicirati i svoje probleme riješavati i poslovni subjekti. Iako poduzetnici već imaju napredniju e- uslugu, kroz nove platforme pokušat će im se još više olakšati posao, na način da će recimo registracija nove tvrtke preko interneta trajati tek nekoliko minuta.
Putem interneta moći će riješavati socijalno osiguranje zaposlenika, porez na dobit i dodanu vrijednost, carinsku prijavu i javljati se na na natječaje javne nabave.
Najbolji Austrijanci, Talijani i Šveđani
U Europskoj uniji lani je je objavljeno 9. po redu istraživanje o području razvoja elektroničkih usluga. Mjeri se ukupno 20 elektroničkih usluga - 12 za fizičke osobe i 8 za poslovne subjekte. U području ‘online sofisticiranosti’, u kojoj se mjeri razina u kojoj elektroničke usluge omogućuju interakciju ili transakciju između uprave i građana ili poslovnih subjekata, prosjek na razini europskih zemalja iznosi 90 posto.
Takva usluga na najvišoj , 100 postotnoj razini je u Irskoj, Malti, Austriji i Portugal, dok je Hrvatska imala prosijek od 78 posto.
Što se pak tiče potpune online dostupnosti, odnosno je su li elektroničke usluge potpuno automatizirane i proaktivne, najbolji rezultat imaju Italija, Austrija, Portugal i Švedska sa sa 100 postotnom dostupnosti svih 20 osnovnih usluga, dok prosjek na razini europskih zemalja iznosi 82 posto. Hrvatska je imala rezultat od 65 posto što nas je svrstalo na 27. mjesto u odnosu na 32 europske zemlje u kojima se provodilo istraživane.