U prosincu ove godine, ili najkasnije u siječnju iduće, napokon bi trebale biti objavljene imovinske kartice svih sudaca i državnih odvjetnika, a građani bi ih mogli pregledavati na internetu. Do tada bi se trebale izglasati i stupiti na snagu izmjene Zakona o državnom sudbenom vijeću (DSV) i Zakona o državnoodvjetničkom vijeću (DOV) kako bi se one uskladile s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka, te time otklonile sve prepreke za objavu imovine sudaca i tužitelja.
Suci i sada imaju dužnost predaje imovinskih kartica, no one su pohranjene u papirnatom obliku u DSV-u. Uvid u njih se može izvršiti samo uz prethodni zahtjev koji DSV treba odobriti, a potom se mora fizički otići u DSV i pregledati kartice, ali samo onih sudaca koji su navedeni u zahtjevu. Tako organiziran uvid u imovinske kartice zahtijevao je podosta truda i vremena, pa su čak i novinari relativno rijetko tražili da zavire u te podatke, a građani nisu uopće.
Promjena je omogućena tek izmjenama Zakona o DSV-u i izmjenama Zakona o DOV-u koje su stupile na snagu prošle godine. Idući korak bio je na DSV-u koji je u veljači donio Pravila o sadržaju obrasca izvješća o imovini suca i načinu njegova podnošenja. Bila je izrađena aplikacija i elektronski obrasci u kojima su svi suci naveli podatke o svojoj imovini, i to od nekretnina koje posjeduju, vozila, brodova, umjetnina, dionica, plaće, drugih prihoda i svega ostalog što predstavlja vredniju imovinu, kao i podatke o podrijetlu te imovine.
Papirnata kopija
Uz elektronsku imovinsku karticu suci su DSV-u morali dostaviti još i papirnatu kopiju svih podataka. Do lipnja su svi predali podatke o svome imetku i sve je bilo spremno za objavu na internetskim stranicama DSV-a. No, tada je zapelo. Kad je trebalo stisnuti gumb i pustiti u javnu objavu imovinske kartice, predstavnici DSV-a i DOV-a zatražili su sastanak s predstavnicima Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP).
Sastanci su se održali početkom i sredinom lipnja i tada je navedeno da u zakonima nema pravne osnove za objavu sudačke imovine, te dogovoreno da će se Pravila koja su DSV i DOV izradili dostaviti Agenciji na mišljenje. Zakon o DSV-u (članak 88a) i Zakon o DOV-u (članak 102 stav 1) propisuju da su podaci iz podnesenih imovinskih kartica javni i da se objavljuju na mrežnim stranicama DSV-a i DOV-a. No, uz to se izričito propisalo da se ne objavljuju podaci zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka. U Agenciji su objasnili kako takva zakonska formulacija znači da se ni jedan osobni podatak suca ili tužitelja ne smije objaviti, pa čak ni ime i prezime.
Dalje su upozorili da bi u slučaju pritužbe pravosudnog dužnosnika, dakle suca ili tužitelja, na objavu njegovih podataka to bilo ocijenjeno kao povreda Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, da bi povlačilo odgovornost tijela koje je podatke objavilo, dakle DSV-a i DOV-a, kao i zabranu daljnje objave tih podataka.
Promjena zakona
U Ministarstvu pravosuđa bilo je onih koji su smatrali da je unatoč tome još ljetos trebalo objaviti imovinske kartice, a eventualno nakon toga korigirati zakonske odredbe. Jedan od sugovornika iz Ministarstva pravosuđa s kojim smo još prije nekoliko mjeseci razgovarali na tu temu rekao je kako ne vjeruje da bi se bilo koji sudac javio i istaknuo prigovor jer mu je u imovinskoj kartici navedeno ime i prezime. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ipak se nije priklonio takvim stavovima, nego je odlučio mijenjati zakone. Izmjene, međutim, nikako nisu došle na dnevni red.
Tijekom ljeta ništa se nije poduzimalo, a početkom rujna Agencija za zaštitu osobnih podataka dala je mišljenje o tome što bi trebalo pisati u zakonu. Rekli su da samo treba spornu rečenicu “Ne objavljuju se podaci zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka” promijeniti u rečenicu “Na obradu osobnih podataka primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka”.
Rekli su da bi uz izmjenu te jedne rečenice, u svrhu usklađenja s europskim pravom, valjalo u zakon dodati i svrhu javne objave osobnih podataka tako da se napiše kako je “Svrha javne objave navedenih podataka jačanje transparentnosti i nepristranosti te sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja u obnašanju sudačke dužnosti”.
Agencija je primijetila i da se u imovinskim karticama sudaca i tužitelja ne bi smio navoditi neto iznos plaće, nego bruto, kao ni bračni status pravosudnog dužnosnika. No, to nije pitanje zakona, nego Pravila koja je donio DSV.
Premda je još početkom rujna bilo jasno sve što treba učiniti, procedura izmjene zakona pokrenuta je tek sada. U savjetovanje sa zainteresiranom javnošću puštena je najava izmjene zakona i procjena učinka, a za dva tjedna će se objaviti i sadržaj izmjena koji potom ide u proceduru.
Tijekom odlučivanja o tome hoće li se imovinske kartice sudaca i tužitelja objaviti unatoč tome što odredbe Zakona o DSV-u i Zakona o DOV-u nisu usklađene s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka, iznosili su se argumenti da ih treba objaviti bez intervencije u zakonu, a pritom se povlačila analogija s imovinskim karticama dužnosnika.
Agencija za zaštitu osobnih podataka navela je, međutim, da takva usporedba nije preporučljiva jer Zakon o sprječavanju sukoba interesa i javna objava imovinskih kartica političara nije usklađena s Općom uredbom. Agencija smatra da bi političari mogli podnijeti prigovor te da bi sigurno zbog neusklađenosti zakona s Općom uredbom ishodili povlačenje svoje kartice.