Nakon što je FAO, UN-ova Agencija za hranu, sredinom svibnja objavio da su cijene osnovnih pet prehrambenih proizvoda - žitarica, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, biljnih masnoća i šećera - u travnju na globalnoj razini bile najniže u posljednjih pet godina, jučer je Državni zavod za statistiku (DZS) poslao svoje priopćenje u kojem se navodi da su “prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine bile niže 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine”.
Pad cijena mesa
Dok stručnjaci FAO-a navode da bi se takav trend smanjenja cijena mogao nastaviti i sljedećih mjeseci zbog velikih zaliha žitarica, mlijeka, mesa, ulja i šećera i sve jačeg dolara, iz DZS-a obrazlažu da je na pad cijena mesa utjecala cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda, koje su smanjene za 6,6 posto, te kako su cijene svinja u prvom tromjesečju pale 9,4 posto prema istom razdoblju lani, a cijene mlijeka za 11,3 posto. No, iz DZS-a upozoravaju da je cijena povrća porasla 19,8 posto, voća 14,8 posto, maslinova ulja za 29,5 posto...
Što ova “šuma” statističkih podataka znači potrošačima, pokušali smo provjeriti na zagrebačkim tržnicama.
Cijene povrća doista su ove godine veće nego lani, a podaci Tržišno-informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) pokazuju čak da cvjetača, mladi luk, blitva i špinat bilježe najveće cijene u periodu od siječnja do travnja u usporedbi s istim periodom u petogodišnjem razdoblju!
Najveći skok TISUP bilježi kod zelenih salata (kristalka 31,11 posto i puterica 24,24 posto), kelja (25,68 posto), crvenog radiča (24,08 posto), kupusa (crvenog 24,50 i zelenog 24,50 posto), salatnog krastavca 20,18 posto...
U travnju u odnosu na ožujak više cijene bile su kod cvjetače 15,13 posto, mladog luka 20,92 posto, blitve 16,04 posto, špinata 13,30 posto...
Što o tim cijenama kaže Stjepan Horvat, predsjednik Udruge povrćara grada Zagreba i jedan od najvećih proizvođača salate na području Zagrebačke županije.
Kranji potrošač
- Što da vam kažem, i ja gledam kakve su cijene na tržnicama i ne mogu vjerovati. Ali vjerujte mi, u toj cijeni najmanje novca od salate ubiremo mi proizvođači. Apsurdno je da se cijena salate od naše proizvodnje do krajnjeg potrošača popne s tri kune (po glavici od oko pola kilograma) do 10 kuna. Za sve to su krivi preprodavači, neću reći trgovci, koji iz treće ruke znaju kupiti celer na Zelenoj tržnici u Zagrebu po pet kuna, a onda ga na Jarunu prodavati i za trideset kuna - kaže Horvat.
Kao predsjednik Udruge povrćara na brojnim je sastancima upozoravao na ove probleme, ali ih i kao proizvođač nije uspio riješiti u odnosima s trgovcima. Čak je prije dvije godine iz prosvjeda zbog prevelikih cijena u maloprodaji besplatno podijelio dvije tone salate.
- Svi bi trgovci htjeli našu salatu kupiti po što manjoj cijeni, a repromaterijal raste svake godine. Čak sam primijetio da rade na tome da našu kvalitetnu robu izvezu, a u svojim lancima plasiraju uvoznu robu manje kvalitete - kaže Horvat.
Kao predsjednik udruge kritizira i pokušaj da se na zagrebačke tržnice vrate lokalni proizvođači.
- Sve je to lijepo, dobili smo klupe, ali za njih treba plaćati skupi najam. Dok vi prodajete samo salatu, pokraj vas stari šverceri koji nemaju ni dvije gredice zemlje imaju klupu na kojoj preprodaju po deset proizvoda. I gdje ste tu vi?! - pita se Horvat.
Cjenkanje na tržnicama
Glasnogovornik Tržnica Zagreb Miroslav Pupić Bakrač kaže da “kretanje cijena poljoprivrednih proizvoda ovisi o sezoni njihove prodaje”, pa tako ga i ne iznenađuje skok cijena sezonskog povrća i voća.
- Na tržnicama se trži, prodaje, kupuje, a može se i cjenkati. Vrata naših tržnica otvorena su malim proizvođačima i na tome gradimo našu budućnost. Zato smo i prije tri godine pokrenuli projekt certificiranja prodavača koji imaju proizvode hrvatskog sela. Njih će kupci lako prepoznati, a mi ih pozivamo da dođu i prodaju svoje domaće proizvode - izjavio je za Jutarnji list glasnogovornik Tržnica Zagreb Miroslav Pupić Bakrač.