Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o elektroničkim komunikacijama koji je posljednjih dana podigao je dosta prašine i veliku pozornost, a kako vidimo i različita tumačenja čak i ustavnih stručnjaka.
U ponedjeljak se o njegovom sadržaju oglasio i doc. dr. sc. Mato Palić, docent na Katedri ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku.
- Prijedlog kao takav je sadržajno u skladu s Ustavom RH. Postoji legitiman cilj (zaštita zdravlja) i mjera kojom se doprinosi ostvarenju toga cilja je razmjerna (oboje sukladno čl 16. Ustava RH). Ukoliko dopuna zakona bude usvojena ona će omogućiti lociranje (samo to) i ne obuhvaća nikakvu komunikaciju (SMS poruke, poruke preko raznih aplikacija itd). Svrha prikupljanja tih osobnih podataka je zaštita zdravlja i odnosi se na one koji svojim neodgovornim ponašanjem doprinose širenju zaraze. Kada prestaje prikupljanje podataka? Onda kad ministar zdravstva odluči da više nema epidemije bolesti COVID-19. Otkuda to proizlazi iako nije izrijekom navedeno? Smislenim tumačenjem - ako počinje nastupom epidemije i zato se to radi onda prestaje kada epidemija prođe - contrarius actus. Upotreba tih osobnih podataka mora biti vezana uz svrhu prikupljanja. Je li to pretjerano zadiranje u privatnost koja je zajamčena Ustavom RH? Mislim da nije. Izbor mjere zadiranja (koja uvijek mora biti što blaža da bi se postigao cilj) je primjeren i opravdan. Tvrdnje o uvođenju policijske države i slično nemaju veze s činjenicama i ne želim ih posebno komentirati, napisao je na svom Facebook profilu Palić, koji se potom osvrnuo i na posljednje izjave predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.
- Proceduralno - za donošenje takvih zakonskih izmjena dostatna je apsolutna većina (najmanje 76 zastupnika) jer je tako propisano Ustavom RH (čl. 83. st. 1.). Takva većina bi bila sukladna s Ustavom RH i u slučaju da je aktiviran članak 17. URH. Aktualni predsjednik Zoran Milanović je javno izjavio nekoliko ustavnopravno pogrešnih tvrdnji - npr. Hrvatski sabor je najviše tijelo vlasti - NETOČNO - naš ustavni model ne poznaje pojam najvišeg tijela vlasti nego sva sukladno odredbi iz čl. 4. URH djeluju u ravnoteži i međusobnim provjerama. Sustav u kojem je parlament najviše tijelo vlasti kojem su podređena ostala tijela se zove skupštinski i postojao je na ovim prostorima prije stvaranja suvremene države Hrvatske. On je ustvrdio i kako se sloboda kretanja zbog pristupa vlasništvu mora odobriti u Hrvatskom saboru 2/3 - skom većinom. Opet POGREŠNO. Hrvatski sabor ne potvrđuje naknadno akte osim kad primjerice PRH donosi uredbe iz nužde, a to u ovoj situaciji nije slučaj. Spomenuo je bio i kako je za taj zakon potrebna 2/3-ska većina iako nije objasnio zašto. Nije potrebna, napisao je Palić.