Ustavni sud u ponedjeljak odlučuje o ustavnosti više zakona i paketu od 27 različitih ustavnih tužbi protiv mjera koje je donio Nacionalni stožer civilne zaštite vezanih za pandemiju covida-19. Sjednica Ustavnog suda najavljena je za 10 sati. Kad su u pitanju ovlasti i djelovanje Kriznog stožera, Ustavni će sud donijeti dvije vrste odluka.
Najprije bi se trebao očitovati o ustavnosti izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojima je omogućeno da Stožer, bez proglašenja izvanrednog stanja i mimo dvotrećinske većine Sabora, donosi mjere kojima se zadire u ustavna prva građana.
Potom bi ustavni suci trebali odlučiti o ustavnosti konkretnih mjera koje je taj Stožer donio, a koje brojnim ustavnim tužbama osporavaju građani, odvjetnici, ali i neki saborski zastupnici.
Važno pitanje
Na sjednici bi se također, kako neslužbeno doznajemo, trebalo odlučivati o još jednom važnom pitanju, koje se tiče više tisuća zaštićenih najmoprimaca - o ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o najmu stanova koje je Sabor usvojio u ljeto 2018. godine. Podsjetimo, te zakonske izmjene predviđaju da zaštićeni najmoprimci, čiji točan broj Ministarstvo graditeljstva nadležno za provedbu tog zakona do danas nije objavilo, nakon 1. rujna 2023. više neće biti zaštićeni.
Od rujna 2023., kako nalažu zakonske izmjene, najmoprimci će morati vlasnicima stanova u kojima žive ili plaćati tržišnu umjesto sadašnje zaštićene najamnine, ili otkupiti stanove po cijeni koju odredi vlasnik ili se iseliti iz stanova i predati ih u posjed vlasnicima. Udruge zaštićenih najmoprimaca, ogorčene zakonskim izmjenama, nakon njihova donošenja 2018. podigle su više ustavnih tužbi. A da neki od ustavnih sudaca smatraju da je Ustavni sud o ustroju i odlukama Stožera trebao reagirati puno ranije, pokazuje i primjer suca Andreja Abramovića koji je još u ožujku, nakon osnutka i prvih odluka Stožera, objavio stručni članak u kojem je, ne dovodeći u pitanje nužnost samih protuepidemijskih mjera, ustvrdio da mjere koje zadiru u ustavna prava građana prema Ustavu može donositi samo Sabor dvotrećinskom većinom glasova.
Manje je poznato da su već 26. ožujka ustavni suci Andrej Abramović i Lovorka Kušan od predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića zatražili da sud raspravlja o ustroju i mjerama Stožera, ali je većina ustavnih sudaca njihov zahtjev ignorirala. I sudac Goran Selanec je također, kako doznajemo, od sredine lipnja do sredine kolovoza Predsjedništvu Ustavnog suda uputio čak pet zahtjeva da se to pitanje što prije raspravi. Međutim, još jedna okolnost sjednicu Ustavnog suda čini dodatno zanimljivom. Troje sudaca toga suda - Lovorka Kušan, Andrej Abramović i Goran Selanec, kako neslužbeno doznajemo iz izvora bliskih sudu, u petak popodne su, nakon što je sjednica i zakazana, uputili zanimljiv zahtjev predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću.
U njemu traže da se na sjednici u ponedjeljak, prije nego što Ustavni sud odluči o ustavnim tužbama koje se odnose na Stožer, provede javna rasprava o tim tužbama. Troje sudaca traži javnu raspravu ne samo zbog dvojbi koje među ustavnim sucima postoje oko ustavnosti ustroja i djelovanja Stožera, nego i zbog važnosti tog predmeta koji se tiče poštivanja temeljnog demokratskog ustavnog načela trodiobe vlasti. Ukratko, troje ustavnih sudaca smatra da javnost ima pravo vidjeti ne samo tko će od ustavnih sudaca dići ruku za predloženu odluku koju je pripremio sudac izvjestitelj Rajko Mlinarić, a tko protiv, nego i čuti na koji način ustavni suci brane i argumentiraju svoja stajališta vezana uz ustavnost ustroja Stožera i njegovih mjera.
Tinjajuće napetosti
Napetosti unutar Ustavnog suda, kako doznajemo, već dulje tinjaju, a tiču se načina rada toga suda. Troje ustavnih sudaca koji su u taj sud ušli 2016. (Kušan i Abramović) i 2017. (Selanec) ne miri se s postojećim načinom rada koji je na Ustavni sud uvela bivša dugogodišnja predsjednica toga suda Jasna Omejec. Naime, u njezinu su mandatu javne rasprave, koje su se u vrijeme njezinih prethodnika vodile na općim sjednicama Ustavnog suda i bile dostupne javnosti, potisnute na stručne sastanke i redovite radne sastanke unutar suda, koji se odvijaju daleko od očiju javnosti.
Javnost je tako već godinama uskraćena za uvid u to koliko su pojedini ustavni suci aktivni i na koji način argumentiraju svoja stajališta o važnim ustavnopravnim pitanjima. Javne sjednice Ustavnog suda već godinama su svedene na puko dizanje ruku o prijedlogu odluke koju sudac izvjestitelj ukratko iznese. Sadašnji predsjednik Ustavnog suda i većina sudaca su, kako se čini, objeručke prihvatili tu uhodanu praksu.
Paket tužbi
Troje navedenih sudaca, koji su poznati po tome da od dolaska na Ustavni sud nerijetko pišu izdvojena mišljenja u kojima iznose drugačiji stav ili argumentaciju o donesenoj odluci, prekinuli su dugogodišnju praksu unisonih odluka Ustavnog suda u kojoj su svi glasali kao jedan. Unisonost u odlukama, naime, nije svojstvena ustavnim sudovima razvijene demokracije jer ukazuje na odsutnost rasprave i promišljanja o ustavnopravnim pitanjima.
Odluku o paketu tužbi vezanih uz Stožer troje sudaca, prema svemu sudeći, želi iskoristiti kao povod za povratak javnih rasprava na sjednice Ustavnog suda i time unijeti novu dinamiku u njegov rad, potaknuti suce da ne budu puki dizači ruku za već pripremljene prijedloge odluka, nego da se potrude svoje stavove argumentirati pred javnošću.
Uporište za takvo nastojanje imaju u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, prema kojemu je rad Ustavnog suda javni, a javnost njegova rada se, uz ostalo, ostvaruje i javnošću njegovih sjednica i rasprava koje suci vode. Hoće li prijedlog troje sudaca za javnu raspravu biti prihvaćen odlučit će većina sudaca na početku sjednice u ponedjeljak.