Pala je i zadnja linija obrane Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR-a) protiv prava građana da dobiju informacije o tome tko su korisnici kredita koje ta banka dodjeljuje i koliki su im iznosi. Ustavni je sud 11. lipnja ove godine odbacio ustavnu tužbu HBOR-a protiv pravomoćne presude Visokog upravnog suda kojom je toj banci naloženo da građaninu koji je to zatražio dostavi popis korisnika i iznose kredita koje je HBOR dodijelio u razdoblju od 1. kolovoza do 30. rujna prošle godine.
Ustavni sud je toj državnoj banci bio zadnja nada u njezinim upornim pokušajima da dokaže kako ona nije tijelo javne vlasti te da nije dužna građanima dostavljati informacije o tome kome i u kojima iznosima dodjeljuje kredite.
Ustavni sud je - pojednostavljeno rečeno - zaključio da je ustavna tužba HBOR-a nedopuštena jer se ta banka kao javno-pravno tijelo čiji je osnivač država ne može pozvati na povredu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom. Ni država niti tijela koje je ona osnovala, stoji u obrazloženju Ustavnog suda, nisu ovlašteni podnositi ustavne tužbe u kojima tvrde da im je ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom povrijedilo neko drugo državno tijelo.
Naime, Visoki upravni sud protiv čije presude je HBOR podigao ustavnu tužbu također je državno tijelo. Odbacujući ustavnu tužbu HBOR-a, Ustavni je sud također zaključio da po prirodi stvari nije moguće povrijediti ljudska prava i temeljne slobode države i javno- pravnih tijela koja je država osnovala. Tročlano Vijeće Ustavnog suda pod predsjedanjem suca Mate Arlovića koje je ovo rješenje donijelo pozvalo se na već donesena rješenja Ustavnog suda u sličnim predmetima.
Upravo nevjerojatnu energiju i upornost HBOR ulaže u napore da ospori pravo građana da dobiju podatke o korisnicima i iznosima kredita koje ta državna banka dodjeljuje, kao i zapisnike sa sjednica njezina Nadzornog odbora.
Uporno dizanje tužbi
Podsjetimo, riječ je o banci čiji temeljni kapital uplaćuje Republika Hrvatska iz državnog proračuna, država također bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv jamči za kredite koje HBOR dodjeljuje, uprave HBOR-a imenuje Vlada, a u njezinim NO-ima sjede ministri. Ta banka proračunskim sredstvima financira razliku između komercijalne i povlaštene kamate.
Banku je država osnovala kako bi ona kreditiranje povlaštenom kamatnom stopom omogućila tvrtkama koje su bitne za strateški gospodarski razvoj Hrvatske, izvoznim tvrtkama te srednjim i malim poduzetnicima. No, uprave HBOR-a, kako one koje je imenovala SDP-ova tako i one koje je imenovala HDZ-ova Vlada, vode žilavu bitku da korisnici tih kredita ostanu javnosti nepoznati. Uprave te banke uporno odbijaju građane koji traže te podatke pozivajući se na bankarsku tajnu i zloupotrebu prava na pristup informacijama.
Protiv rješenja povjerenika za informiranje koji staje na stranu građana HBOR uporno podiže tužbe pred Visokom upravnim sudom. Kad ih taj sud odbije te im pravomoćnom presudom naloži da građanima daju tražene informacije, HBOR ne odustaje nego inicira zahtjeve za ukidanje pravomoćnih presuda pred Vrhovnim sudom. Kako u upravnim sudskim sporovima stranka u postupku ne može sama od Vrhovnog suda zatražiti reviziju pravomoćne presude, HBOR se obraćao DORH-u.
Javni novac
Iako DORH ima pravo odbaciti zahtjev stranke za reviziju, ako ocijeni da je besmislen i neosnovan, DORH je iz nekih razloga, u svim dosadašnjim slučajevima, uvažavao inicijative HBOR-a za revizije pred Vrhovnim sudom. U najmanje tri slučaja koja su Jutarnjem poznata Vrhovni sud odbio je zahtjeve HBOR-a za reviziju i konstatirao isto što je u svojim pravomoćnim presudama zaključio i Visoki upravni sud - da je temeljni kapital HBOR-a financiran iz državnog proračuna, da se HBOR nema pravo pozivati na bankarsku tajnu te da građani imaju pravo znati kako se raspolaže javnim novcem bez provođenja testa javnog interesa.
Kako presude Visokog upravnog suda nije uspio osporiti na Vrhovnom sudu, HBOR je posegnuo i za posljednjim pravnim lijekom koji mu u hrvatskom pravnom sustavu stoji na raspolaganju - ustao je ustavnom tužbom protiv pravomoćne presude Visokog upravnog suda. Ustavni sud im je, međutim, poručio da kod njih s takvom tužbom nemaju što tražiti.