NEUSPJELI POKUŠAJ

Ustavni sud odbio tužbu Medikola zbog članka u Jutarnjem: ‘Trošenje javnog novca je tema od javnog interesa‘

Nije prošla ustavna tužba suvlasnice Poliklinike Medikol kojom je tražila ukidanje pravomoćne oslobađajuće presude za novinarku Jutarnjeg lista...

Miroslav Šeparović, Snježana Bagić, Teodor Antić

 Damjan Tadic/Cropix

Ustavni sud odbio je 3. ožujka tužbu suvlasnice Poliklinike Medikol Ivanke Trstenjak-Rajković kojom je tražila ukidanje pravomoćnih presuda kojima je novinarka Slavica Lukić, autorica tekstova o mogućim nepravilnostima u trošenju javnog novca zbog načina na koji se u blagajnu te privatne poliklinike od studenoga 2007. do kraja 2013. slilo više od 500 milijuna kuna, oslobođena optužbe da je počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda sramoćenjem i potvrdio da nije povrijedila njihov poslovni ugled.

Deset godina

Tako je deset godina od novinarskog otkrića da je Medikol u privilegiranoj poziciji u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje - među deset privatnih poliklinika koje dobivaju najviše novca od HZZO-a Medikol je godišnje dobivao 26 milijuna kuna više od ostalih devet zajedno - napokon određena sudbina jednom novinarskom tekstu i potvrđeno pravo novinara da pišu u javnom interesu bez straha da će biti osuđeni.

Za epilog trebalo je proći osam godina od prve nepravomoćne presude kojom je Slavica Lukić postala prva novinarka u Hrvatskoj proglašena krivom za tada novo kazneno djelo sramoćenja, sedam godina od ukidanja te po novinarske slobode opasne odredbe o sramoćenju i šest godina od dizanja ustavne tužbe. Trstenjak-Rajković u tužbi je tvrdila da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje jer, kako kaže, pisanje novinarke nije imalo "naznaka javnog interesa", nego je bilo "usmjereno na difamaciju zaposlenika i njezina poslovnog ugleda". Te je argumente Ustavni sud odbacio i ustanovio da je "rasprava o transparentnom javnom financiranju privatnih zdravstvenih ustanova bez sumnje od javnog interesa, a objavljivanje spornog članka sastavni dio zadaće medija u demokratskom društvu". Kod rasprave o pitanjima od javnog interesa, poentirao je, postoji visok stupanj zaštite slobode mišljenja i izražavanja misli.

Jutarnji list objavio je seriju tekstova o slučaju Medikol koji je unatoč izdašnom financiranju od HZZO-a dospio na listu poreznih dužnika s dugom od 25 milijuna kuna, imao blokiran račun, a vlasnici su zatražili predstečajnu nagodbu. Suvlasnicu Medikola pogodio je dio teksta iz veljače 2013. u kojemu je novinarka ocijenila da je Medikol nestabilna zdravstvena ustanova. Trstenjak-Rajković smatrala je da je ta opaska činjenična tvrdnja, a novinarka je dokazala da je posrijedi vrijednosni sud. Cijeli se spor vrtio oko toga, jer bez činjenične tvrdnje nema ni kaznenog djela sramoćenja.

Brisanje sramoćenja

U ožujku 2014., samo 15 mjeseci od stupanja na snagu odredbe o sramoćenju, Općinski kazneni sud u Zagrebu novinarku je nepravomoćno osudio na 28.000 kuna kazne. Ta je presuda digla na noge cijeli novinarski ceh koji je tražio da se kazneno djelo sramoćenja izbaci iz Kaznenog zakona. Milanovićeva Vlada to je odbila, ali je pod teretom kritike spornu odredbu korigirala - sramoćenje kao kazneno djelo protiv časti i ugleda ublaženo je terminom "teško sramoćenje" te je uvedeno ograničenje da se novinare neće kazneno goniti ako iznesu informacije koje su u javnom interesu, da bi na koncu bilo izbrisano.

Lukić je pravomoćno oslobođena u travnju 2016. "Svojim člankom skrenula je pozornost javnosti na pitanja od javnog interesa. Na to je kao novinarka nedvojbeno imala pravo. Kaznena osuda zbog ukazivanja na sumnju o načinu na koji se privatnim zdravstvenim ustanovama dodjeljuje javni novac, kao i njihovo poslovanje, imala bi obeshrabrujući učinak na ostvarivanje slobode izražavanja", dao je sada za pravo Ustavni sud sucima Županijskog suda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. travanj 2024 23:31