Nakon što ga je Povjerenstvo za sukob interesa kaznilo jer je istodobnim primanjem plaće i dodatne naknade za obnašanje dužnosti, u obliku dara za dijete, regresa i jubilarne nagrade, počinio povredu Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Nikola Milina, glavni ravnatelj policije, podnio je ustavnu tužbu protiv te odluke, i to nakon što je i Upravni sud presudio u korist Povjerenstva. Ustavni su suci njegovu tužbu jednoglasno usvojili.
Ukinuta je presuda Visokog upravnog suda od 6. lipnja 2024. godine i sada je sve vraćeno na početak. Milina je odlukom Povjerenstva bio kažnjen obustavom isplate dijela plaće u iznosu od 600 eura (4520,10 kuna) u trajanju od dva mjeseca u dva mjesečna obroka od po 300 eura.
Milina je u ustavnoj tužbi, koju je podnio putem svog zastupnika, odvjetnika Joška Biliškova, tvrdio da su mu povrijeđena ustavna prava. Podsjećamo, Povjerenstvu je 27. prosinca 2021. prijavljeno da se Milini kao glavnom ravnatelju policije plaća obračunava u skladu s Uredbom o plaćama policijskih službenika, a ne prema Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, te da prima dodatke na koje nema pravo.
U postupku je bilo pribavljeno i očitovanje MUP-a u kojem je bilo navedeno da Milina kao glavni ravnatelj policije ulazi u kategoriju državnih dužnosnika, ali da je u skladu sa Zakonom o policiji on i dalje policijski službenik te da se njegov radno-pravni status određuje na temelju statusa i kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na policije službenike.
U svom očitovanju Povjerenstvu Milina je naveo da je Povjerenstvo to moralo imati na umu kada je rješavalo prijavu. Nadalje, naveo je i da su dar za dijete, božićnica, regres i jubilarna naknada koje je primao bile isplaćivane njemu kao policijskom službeniku, a ne kao dužnosniku Ravnateljstva policije, te da su i ravnatelji koji su bili imenovani na tu dužnost prije njega dobivali te naknade.
Kažnjen šef policije: Godinama nezakonito primao božićnice, darove za djecu i regres
Međutim, Povjerenstvo mu nije dalo za pravo te je donijelo rješenje kojim je kaznilo Milinu.
Nakon toga pokrenuo je postupak pred Visokim upravnim sudom i u tužbi, doduše, nije osporavao da je obveznik Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Njegova je tužba odbijena, a da sud nije saslušao svjedoke niti održao raspravu, već je sve utvrđivao samo na temelju dokumentacije. Visoki upravni sud to je obrazložio time da za tim nije bilo potrebe jer je sve bilo sadržano u tužbi, očitovanjima i podnescima, pa je predmet riješio bez održavanja rasprave.
Međutim, suci Ustavnog suda jednoglasno su odlučili da je u konkretnom slučaju povrijeđeno načelo jednakosti oružja koje moraju imati obje stranke, jer je ono jedno od bitnih jamstava pravičnog suđenja.
Nepridržavanje tih pravila dovodi u pitanje i poštovanje drugih načela kao što su, primjerice, jednakost stranaka pred sudom i zakonom te pravna sigurnost, čime se ugrožava i vladavina prava kao jedna od temeljnih vrednota pravnog poretka zajamčenog Ustavom.
Stoga je, s obzirom na to da Milini nije dana mogućnost da tijekom dokaznog postupka izvede dokaze, povrijeđeno pravo na pravično suđenje koje mu jamči hrvatski Ustav, pa su ustavni suci odlučili usvojiti njegovu ustavnu tužbu. Ukinuli su presudu Visokog upravnog suda te predmet vratili na ponovljeni postupak, u kojem će sada morati dati priliku i Milini da iznese svoje argumente.
No to ujedno ne znači da će donijeti drukčiju odluku od one koju je donijelo Povjerenstvo za sukob interesa. Ostaje vidjeti hoće li, i nakon te odluke, ako Visoki upravni sud potvrdi odluku Povjerenstva, Milina ponovno podnijeti ustavnu tužbu ili možda čak u konačnici ići do Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....